Prema dva kriterija – broju blokiranih građana u odnosu na ukupan broj stanovnika Hrvatske (4.284.889)  i prema udjelu blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva (za 25 gradova na Fininoj rang listi kreiranoj po kriteriju iznosa duga građana) na vrhu s najvišim udjelima izdvajaju se tri grada: Križevci, Čakovec i Sisak. Naime, prema broju blokiranih građana u odnosu na broj stanovnika izdvajaju se Križevci sa 12,02%, Čakovec sa 11,11% i Sisak sa 10,70% blokiranih građana, pokazuje to najnovija analiza Financijske agencije "Pregled stanja blokade građana po gradovima i županijama" sa stanjem na kraju kolovoza godine.

 Udio broja blokiranih građana u Hrvatskoj (313.830 građana), podatak koji je ranije objavljen, naime, u ukupnom broju stanovnika Hrvatske iznosi 7,32 posto, dok  je udio u broju radno sposobnog stanovništva u dobi od  15 go 64 godine (2.873.828) veći te iznosi 10,92 posto.  

Kako pokazuje Finina tablica, blokirani građani Križevaca duguju 215 milijuna, blokirani Čakovčani 338 milijuna, a Siščani 279 milijuna kuna.  Grad Križevci na prvom je mjestu i to sa 17,8-postotnim udjelom blokiranih građana u broju radnosposobnog stanovništva, a slijede Čakovec sa 16,31% i Sisak sa 15,84% 

Na popisu blokiranih građana promatrano po gradovima/općinama po iznosu duga blokiranih građana izdvaja se i Varaždin koji je šesti na rang listi po iznosu duga građana (566 milijuna kuna), ispred gradova koji imaju više stanovnika: Zadra (550 milijuna), Slavonskog Broda (403 mil. kn), Pule (nema podatka), Karlovca (289) i Siska (279). 

 Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Samobora, čiji prosječan dug iznosi 182 tisuće kn, slijede ih građani Svete Nedjelje s dugom od 170 tisuća kn, dok su blokirani građani u preostala 23 grada s rang liste, u prosjeku dužni od 55 tisuća kn (Sisak) do 160 tisuća kn (Umag). Zanimljivo je da su u ranijoj analizi na prvom mjestu po prosječnom dugu bili blokirani Vodičani s prosjekom od 338 tisuća kuna. 

Inače, iznos blokada građana tijekom dva posljednja ljetna mjeseca, odnosno u srpnju i kolovozu porastao je za 650 milijuna kuna, dok se broj blokiranih građana smanjio za 3.134: Naime, Prema podacima koje je obradila Fina, zbog neizvršenih osnova za plaćanje na zadnji dan kolovoza ove godine u blokadi je bilo 313.830 građana s dugom iz  osnova u iznosu od 28,54 milijarde kuna, dok su krajem drugog tromjesečja ove godine u blokadi bila 316.964 građana, a dug je iznosio 27,89 milijardi kuna.

 Daleko najveći iznos blokada otpada na skupinu ostalih vjerovnika – 25 milijardi kuna, zatim na državu koja potražuje 3,3 milijarde kuna, dok jedinice lokalne samouprave potražuju 176,6 milijuna kuna. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost