Ministar financija Boris Lalovac izjavio je danas kako bez obzira na izbornu godinu strukturne reforme moraju ići dalje te da će i u 2015. biti rezanja na rashodovnoj strani proračuna.

Bez obzira na izbornu godinu, strukturne reforme moraju ići dalje, morat će se voditi računa da javne financije budu što stabilnije i da se rashodi moraju rezati, kazao je Lalovac koji je sudjelovao na konferenciji za novinare Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).

Podsjetio je da je po novoj metodologiji hrvatski javni dug došao na razinu od oko 80 posto BDP-a. "I moje osobno mišljenje je da će svaka sljedeća vlada koja dolazi morati još više rezati. I to je jedina istina", kazao je ministar financija.

Lalovac je naveo kako se već 'rezalo', ali ne onoliko kolika su bila očekivanja oko 6 do 7 milijardi kuna, već dvije do tri milijarde.

"Istina je da će u 2015. biti smanjenje rashodovne strane proračuna u odnosu na rebalans 2014. i svakako će se to nastaviti i u 2016.", rekao je.

Na upit pak koliki će biti rezovi u 2015. godini, odgovorio je kako prvo treba dobiti potvrdu premijera te će onda o tome izvijestiti, ali je poručio kako će "biti značajno rezanje".

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić kazao je kako vlada čitavo vrijeme analizira i smanjuje troškove.

"Procjena je okvirna da je od početka mandata ove vlade na rashodovnoj strani 'skinuto' 20 milijardi kuna. Toliko bi danas troškovi države bili veći da nije bilo svih ušteda i rezanja u svim segmentima poslovanja države", kazao je.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

No, u međuvremenu su, kako je naveo, kamate duplo porasle zbog svih nagomilanih dugova iz prethodnih razdoblja i novih kredita ove vlade, pojavili su se troškovi EU od gotovo četiri milijarde kuna, došlo je do niza autonomnih troškova koji se ne mogu izbjeći, a vlada se opredjelila da neće rezati plaće, mirovine i socijalna davanja.

"To je to. Prema tome, veliki posao smo već odradili, a ove nove prilagodbe diktirane su projekcijama koje smo prihvatili i dinamikom fiskalne konsolidacije koja se mora dogoditi. S odgodom godinu, dvije, ali konsolidacija se mora dogoditi i dok smo tu izvršavat ćemo svoje obveze i poslanje da javne financije dovedemo u red", rekao je Grčić.

Ministar financija je odgovarajući na niz pitanja o današnjoj vladinoj odluci o analizi rashoda proračuna, ponovio kako se misli snimati i 'češljati' sve, kako će pet povjerenstva analizirati ne samo troškove plaća već cjelokupne troškove u sustavu plaća, sustav zdravstva, troškove subvencija.

Kao zanimljivost je naveo kako ima oko 187 zavoda, agencija, instituta te se primijetilo da imaju različite osnovice od primjerice ministra financija – ministar ima početnu osnovicu oko 4.600 ili 4.700 kuna, a ima agencija i zavoda s osnovicom od 6.000 ili 8.000 kuna.

"Te početne plaće između njih i ministra financija, koji ima 15.000 kuna neto plaću, su velike razlike i to je ono u čemu ćemo ustrajati da se uspostavi korektan odnos između proračunskih osnovica i trošenja novca poreznih obveznika", istaknuo je.

Lalovac je najavio da će se mjere iz analize primjenjivati odmah, odnosno u ožujku iduće godine, a dio će mjera biti implementiran već u proračunu za 2015.

"Već sada ćemo morati ići s manjim rashodima za zaposlene, s manjim materijalnim troškovima", kazao je.