U Hrvatskoj koncept cjeloživotnoga učenja vrlo polako ulazi u sfere društva, no ipak je prisutan.

Poslovni dnevnik pronašao je tu svoju ulogu i odlučio poduzetnicima pružiti priliku za stjecanje dodatnih znanja i vještina u sklopu projekta Poslovni uzlet, kojim podupire malo i srednje poduzetništvo. "Najvažnije je proaktivno djelovati na stručnim skupovima poput Poslovnog uzleta. Ovaj projekt Poslovnog dnevnika važan je prvi korak u razvoju poduzetništva i poslovne klime te velika pomoć malom i srednjem poduzetništvu, koje je u većini zemalja stup razvoja gospodarstva. Vaši članci trebaju pridonijeti razvoju pozitivne poslovne klime i usmjeriti cijelo društvo s detekcije problema na njihovo rješavanje jer je upravo to najveća pomoć poduzetnicima", kaže Krešimir Lipovščak, partner iz računovodstvene i savjetodavne tvrtke Crowe Horwath.

Koncept cjeloživotnoga učenja, koji obuhvaća aktivnosti učenja s ciljem unapređivanja znanja, vještina i sposobnosti unutar osobne, građanske, društvene i poslovne perspektive, prihvaćen je u gotovo svim zemljama. Mnogi poslodavci podupiru razne programe i šalju zaposlenike na tečajeve te dodatne seminare za usavršavanje vještina i stjecanje novih znanja. "Poslovne edukacije važne su za svaku organizaciju jer izuzetno pomažu u razvoju poslovanja i učinkovitosti organizacije. Mi u Crowe Horwathu posebnu pažnju obraćamo na to da svaki odjel redovito prolazi unutarnje i vanjske edukacije. Samo tako može se kreirati prava vrijednost za zaposlenike i klijente, kao i bolje radno okruženje", objasnio je Lipovščak.

Najmodernije tehnike poslovanja i alati kojima ga mogu pospješiti zahvaljujući projektu Poslovni uzlet poduzetnicima su na dohvat ruke. Jedino što trebaju učiniti jest odabrati područje koje žele usavršiti, prijaviti se na edukacije organiziramo diljem Hrvatske te uz pomoć predavača i partnera osnažiti svoje znanje. "Svaka organizacija, ovisno o svojim ciljevima i poslovanju, usmjerava i edukacije. Možda najvažnija edukacija ili trening jest onaj zajednički za sve organizacije, odnosno pitanje razvoja tzv. proaktivne odgovornosti – usmjeravanje pojedinca i organizacije s obavljanja posla k postizanju ciljeva. Svi smo svjesni slučajeva u kojima zaposlenik kaže: 'To nije moj posao' ili 'Ja nisam plaćen za to'.

Situacije poput one u kojoj skladištar kojem kapa voda u skladištu ništa ne poduzima jer to nije u njegovu opisu posla vrlo su česte. Zbog toga će roba u skladištu istrunuti, a dovoljno bi bilo samo da skladištar upozori nekog od zaposlenika zaduženih za popravke. Iako taj zaposlenik smatra da svoj posao dobro odrađuje, roba će zbog tog propusta istrunuti, organizacija neće ostvariti svoje ciljeve, a on posljedično tome neće primiti plaću", naveo je primjere iz svakodnevice Lipovščak.