Ove godine hrvatsko bi gospodarstvo moglo zabilježiti realan pad od 0,6 posto.

Nova je to procjena središnje banke koju je u izlaganju na konferenciji Zagrebačke burze iznio guverner Boris Vujčić. HNB je, dakle, korigirao naniže dosadašnje prognoze BDP-a, a guverner je objasnio kako je to, osim nepovoljnijih kretanja gospodarske aktivnosti u drugom tromjesečju, dijelom i rezultat prelaska na novu Eurostatovu metodologiju (ESA2010) zbog koje je pad realnog BDP-a u prvom tromjesečju u odnosu na prvi lanjski kvartal na kraju ispao 0,6 umjesto 0,4 posto.

Prelazak statistike nacionalnih računa na sustav ESA2010 za koji dan će nam, pak, donijeti i korekciju razine javnog duga. Državni zavod za statistiku u ponedjeljak objavljuje metodološki prilagođeno izvješće o prekomjernom manjku i dugu opće države, a to će 'potezom pera' povećati zaduženost Hrvatske za oko devet postotnih bodova BDP-a. Točnije, sad će se državnom dugu i službeno pribrojati dugovi HAC-a i ARZ-a, koje su investitori i dosad zapravo imali na umu. Dok je prema dosadašnjoj metodologiji javni dug na kraju 2013. službeno iznosio 67,1 posto BDP-a, sad će tu brojku zamijeniti osjetno većih oko 76 posto. Kako je značajan komad potreba financiranja države u prvom dijelu ove godine pokriven predfinanciranjem kroz inozaduženje potkraj prošle godine, u prvoj polovici godine javni je dug rastao ipak usporeno.

Povećan je 'samo' 4,4 milijarde kuna, a na 224,6 milijarde. Do jučer je to značilo 68,4% BDP-a, a po novom će to značiti oko 77,5%. Izvjesno je, međutim, da će do kraja godine razina duga opće države premašiti 80% BDP-a. Oko razine 80-81 posto vidi ga i Alen Kovač, glavni ekonomist Erstea. No, dodaje kako ostaje vidjeti koji će biti razmjeri predfinanciranja radi osiguranja novca za obveze koje državi dospijevaju na početku 2015., počevši sa 750 milijuna eura obvezničkog duga već petoga siječnja.

Troškovi kamata

Kamate 'pojele' Pelješki most

Hrvatska je još u spirali rasta javnog duga, a dinamikom rasta njegova udjela u BDP-u lani je bila pri samom vrhu ljestvice EU. Što to znači, nedavno je slikovito opisao Ante Žigman, savjetnik guvernera HNB-a, ističući kako nam je u šest godina dug porastao za čak 127 milijardi kuna. Kamate na javni dug 2008. su iznosile 'samo' 5 milijardi, a danas oko 12. Sa tih 7 milijardi moglo se npr. izgraditi Pelješki most!, kaže Žigman.