Ministar poduzetništva Gordan Maras ne odustaje od kritiziranja Hrvatske gospodarske komore, no najave kako će po hitnom postupku osigurati ukidanje obveznog članstva za tvrtke, te raspuštanje skupštine i postavljanje vladinog povjerenstva za Komoru, više nisu aktualne.

Prema informacijama iz Ministarstva gospodarstva, oformljena je radna skupina za izmjene zakona o HGK, u kojoj su i predstavnici ministarstva, ali prijedlog izmjena zakona, uvjeravaju, niti će biti stavljen u hitni postupak, niti će se baviti ukidanjem komorske članarine. Razmatra se nekoliko modela kako poboljšati sustav HGK, no članarine ostaju, tvrde iz Ministarstva. Skupština HGK, pak, jučer je odobrila rebalans financijskog plana za 2014. U odnosu na prvotni plan prihodi su smanjeni za 8%, sa 176,8 milijuna na 164,5 milijuna kuna. No, rashodi, koji su planirani na razini od 165,5 milijuna, rasti će na 202,35 milijuna. Na plaće se izdvaja 90 milijuna kuna, što je povećanje u odnosu na plan od 81,7 milijuna.

Skupštinarima je pojašnjeno da se efekte smanjenja broja zaposlenih sa 630 za 150 na proračunu očekuje u narednom razdoblju, a ušteda na godišnjoj razini prelazi 16 milijuna kuna. Iznesen je i podatak o strukturi zaposlenih u kojoj prevladavaju žene, s udjelom od čak 70%. Uštede se postižu i na naknadama za troškove zaposlenih i vanjskih suradnika, koji su smanjeni sa 16,3 na 12,9 milijuna kuna, s time da su u 2013. iznosili 20,5 milijuna kuna. Uštedu od 1,5 milijun postići će se centralizacijom računovodstva. Pojašnjavajući, pak, razloge povećanja rashoda, predsjednik HGK Luka Burilović istaknuo je kako je ono posljedica čišćenja bilance, čak i za neotpisane dugove iz '90-ih. U financijskom planu bio je, kaže, izostavljen trošak amortizacije, koji iznosi 3,9 milijuna kuna.

"Želimo podvući crtu i osigurati da u 2015. HGK funkcionira po principu koliko prihoda, toliki i rashodi, ni lipu više", kaže Burilovići dodaje kako nasljedniku želi ostaviti "čistu situaciju". Skupština je dobila i završni račun za 2013. u kojoj su, inače, rashodi HGK iznosili 226,2 milijuna kuna, a prihodi 227,9 milijuna kuna. Najviše pažnje plijene podaci izvanredne inventure i popisa imovine, koju je za HGK provela aukcijska kuća Kontura. U vlasništvu HGK je 918 umjetničkih djela, tržišne vrijednosti 8,9 milijuna kuna. Predsjednik Uprave Luke rijeka Vedran Devčić predložio je da se utvrdi i jesu li one nabavljane po tržišnoj vrijednosti, budući da je utvrđeno da je HGK za nabavu utrošila 18 milijuna kuna.

Od 918 slika, skulptura i instalacija čak ih 130 nije bilo evidentirano i imalo inventarni broj, a utvrđeno je i da je jedna slika Ivana Rabuzina krivotvorina, a uvjetnu potvrdu izvornosti imaju još tri slike, dok su nestale jedna slika Otona Ivekovića u uredu HGK u Mostaru i fotografija Marije Braut u središtu HGK. Te će se umjetnine, poručio je Burilović, staviti u funkciju, a HGK pregovara s Gradom Zagrebom o otvaranju galerije u kojoj će one biti izložene.

No, primarni je fokus HGK je na novim uslugama i na drugoj fazi restrukturiranja Komore. Već proteklih mjeseci je, kaže, intenzivirana aktivnost prema članicama, obavljeno je više od 16.000 izravnih kontakata i nastoji se dobiti informaciju što konkretno ih muči i kako im se može pomoći. Oformljeni su i mobilni timovi, a najviše aktivnosti potrebno je u segmentu pravnog savjetovanja. Poduzetnici su izgubljeni u prečestim izmjenama zakona, a za pravnu sigurnost zauzeo se i Burilović. "Bez nje   i konzistentnog poreznog sustava neće se privući ulaganja", poručio je Burilović. Puno detalja o novom paketu usluga zasad u HGK nisu otkrili, no osim na pravni segment, kako se čuje, naglasak će biti stavljen na podršku izvozu.