Protekli mjesec obilježen je nizom važnih događanja na domaćem tržištu kapitala koji su, ukupno gledavši, doprinijeli postojećem stanju obilja kunske likvidnosti. To je za posljedicu imalo i pad kamatnih stopa na novčanom tržištu koji se odrazio i u nižim jednogodišnjim prinosima trezorskih zapisa Ministarstva financija. Tako je najprije okončana višemjesečna saga o preuzimanju Plive koja je potaknula Hrvatsku narodnu banku (HNB) na otkup 200 milijuna eura čime je u sustav ušla velika količina kuna. Potom je uslijedila javna ponuda dijela državnog vlasništva u Ini za koju su se također slila dodatne kune na račune banaka. Zatim, nakon što je prvotno bila odgođena, izdana je druga tranša državne kunske obveznice dospijeća 2013. godine u iznosu od 1,5 milijardi kuna.

Dobar odaziv
Cijena izdanja bila je 97,80 posto uz prinos do dospijeća od 4,89 posto što je u takvim okolnostima očekivano naišlo na jako dobar odaziv ulagača. Također Hrvatska elektroprivreda (HEP) izdaje obveznice u iznosu od 500 milijuna kuna s dospijećem 2013. godine. Utvrđeni kupon je 5,00 posto, a cijena na primarnom izdanju iznosila je 99,534 posto. Osim toga, grupa Atlantic (zamjena postojećeg izdanja s valutnom klauzulom u čisto kunsko izdanje) i Ingra također se namjeravaju zadužiti u predstojećem razdoblju. S druge strane, unatoč velikoj ponudi kuna međubankarski je tečaj gotovo neprestano padao proteklih mjesec dana da bi krajem mjeseca počeo kratkotrajno rasti pod utjecajem korporativne potražnje što se nije trajnije održalo. Postojeća situacija nije međutim utjecala na veće trgovanje obveznicama s valutnom klauzulom čiji se spread ipak suzio na referentnu swap krivulju. Na međunarodnim tržištima prinosi su se kretali u uskom rasponu trgovanja kako se pokušavalo proniknuti u poteze središnjih banaka u godini koja predstoji. Europska središnja banka (ECB) na svom je sastanku zadržala referentnu kamatnu stopu na 3,25 posto jasno naznačivši da će u prosincu biti na 3,50 posto (od prosinca prošle godine kad je započelo dizanje stopa prinos na 10-godišnju njemačku državnu obveznicu porastao je za 40-baznih bodova). Također naglašena je potreba izrazito pozornog praćenja inflacije te stoga i spremnosti da će poduzeti sve potrebne mjere kako bi se održala stabilnost cijena. Međutim, spomenuti osvrt nije doživljen posebno agresivno jer se nisu dobile jasnije naznake o monetarnoj politici u 2007. godini. Vijećnici ECB-a ponavljaju da su kamatne stope i dalje niske te kao takve pogodne za gospodarstvo.

Monetarni agregat M3, kao indikator likvidnosti u sustavu, neprestano raste po iznimno visokim stopama pod utjecajem povoljne cijene novca i pojačane gospodarske aktivnosti. Stoga se može očekivati nastavak ciklusa dizanja kamatnih stopa kako bi se suzbili prisutni inflacijski rizici, čime hrabrije prognoze projiciraju referentnu kamatnu stopu na 4,00 posto u drugom kvartalu, sve kako bi se postigla neutralna razina kamatnih stopa. Međutim, postavljaju se pitanja koliko je održiv postojeći rast gospodarstva uz prisutne rizike (usporavanje američkog gospodarstva, mogući rast cijena energenata, povećanja njemačkog PDV-a), odnosno koliko ECB ima manevarskog prostora u borbi protiv inflacije kako se ne bi otišlo predaleko s posljedicama pogubnim za gospodarsku aktivnost. Prilog takvim bojaznima daje i europska krivulja prinosa koja sve više teži inverznom obliku. Ipak, situacija na globalnim tržištima bila je pod dominantim utjecajem zbivanja s druge strane Atlantika. Tako se nakon dvogodišnjeg restriktivnog ciklusa neprestano mijenja percepcija što će biti sljedeći potez Američke središnje banke (FED-a) jer je od lipnja kamatna stopa na sljedeća tri sastanka zadržana na 5,25 posto. Slabija osobna potrošnja i gospodarski rast te niže stope temeljne inflacije navode kako je rezanje kamatnih stopa sljedeći logičan potez FED-a.

Manji izgledi za smanjenje
Naime, smatra se da će i u budućnosti gopodarsko usporavanje kao i niz dosadašnjih restriktivnih koraka utjecati na ublažavanje inflacije. Osim toga, tržište nekretnina kao glavni pokretač gospodarstva proteklih godina kontinuirano slabi čime se šire bojazni o njegovu mogućem prelijevanju na osobnu potrošnju i proizvodnju. Prisutna inflacija na tržištu rada navodi dužnosnike FED-a na oprez i smatraju da možda neće padati očekivanom dinamikom. Takvom retorikom opet su umanjeni izgledi za rezanje kamatne stope početkom 2007. čime je samo potvrđena neizvjesnost na tržištu.

Đuro Lobaš, Fixed Income desk, Sektor riznice i investicijskog bankarstva, RBA