Mjerama sufinanciranja energetske obnove višestambenih zgrada u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ove godine su sa 44,2 milijuna kuna obuhvaćeno 770 zgrada, a od toga 82 zgrade idu u samu energetsku obnovu te će godišnje uštedjeti 4,5 milijuna kuna samo na režijama kroz uštedu energije, a smanjit će i zagađenje, istaknuo je danas direktor Fonda Sven Müller.

Müller je na konferenciji za novinare rekao kako je Fond ove godine provodio nekoliko programa Vlade i resornih ministarstava što se tiče energetske učinkovitosti u zgradarstvu. Istaknuo je da je energetska obnova zgrada nešto što je zadnjih mjeseci bila "top tema" i jedan od njihovih "top programa". Podsjetio je i na program obnove obiteljskih kuća gdje su obuhvatili 6000 objekata i investirali 160 milijuna kuna od predviđenih 45 milijuna kuna.

Naveo je da su u program uspjeli uključiti upravitelje zgrada, što znači da nisu išli preko jedinica lokalne samouprave, te da je to generiralo puno veću fleksibilnost jer su suvlasnici zgrada preko upravitelja zgrada aplicirali u Fondu za sredstva. Istaknuo je da je, kako su i očekivali, interes bio velik, a uglavnom su se javile urbane sredine – Istra, Rijeka te grad Zagreb, koji za energetsku obnovu obiteljskih kuća nije imao sluha. Rekao je da su uštede oko 50 posto u prvim izračunima, što otprilike znači 2000 kuna po stanu u godini dana. Istaknuo je kako za energetsku obnovu zgrade više nije potrebna 100-postotna suglasnost svih suvlasnika, već je dovoljna nadpolovična većina.

Müller je najavio da program ide dalje, u programu je i za sljedeću godinu i nastavit će se provoditi do 2020. Rekao je da će u idućoj godini objaviti daljnje natječaje, javne pozive, te da slijedi i obnova komercijalnih objekata te i dalje nastavljaju sa obiteljskim kućama kao i višestambenim zgradama u pojačanom opsegu.

Načelnica Sektora za energetsku učinkovitost u Fondu Vesna Bukarica rekla je da je većina stambenih zgrada u Hrvatskoj izgrađena do kraja 1980-ih godina i u tom smislu ima vrlo malu ili gotovo nikakvu toplinsku izolaciju. Pojasnila je da se u tim zgradama troši značajno više energije nego što bi to bilo da se primjenjuju današnji standardi i dostupne tehnologije. Kako bi se smanjila potrošnja energije u stambenim zgradama i građanima smanjili izdaci za energiju pokrenut je program energetske obnove višestambenih zgrada koji se temelji na procesu koji obuhvaća "tri glavna koraka" – provedbu energetskog pregleda i energetskog certificiranja zgrada u kojem se građanima ukazuje na potencijale koje imaju u svojim zgradama za uštede, a nakon toga slijedi izrada projektne dokumentacije te sama energetska obnova zgrada.

Naglasila je kako na zgradama potiču i sufinanciraju povećanje toplinske zaštite ovojnice zgrade, zamjenu vanjske stolarije, zamjenu sustava grijanja, korištenje obnovljivih izvora energije, zamjenu rasvjete na zajedničkim prostorima te mjerenje i upravljanje u sustavima grijanja. Istaknula je da je jedan od uvjeta za dobivanje sufinanciranja da se ostvaruju energetske uštede od 30 posto, a one će biti i veće, u prosjeku 50 posto.