Državne obveznice iz regije srednje i istočne Europe i ove su godine među najboljim ulaganjima u Europi zbog visokih prinosa i niske razine kolebljivosti, pokazalo je danas objavljeno istraživanje analitičara Erste grupe.

Tržište državnih obveznica na području srednje i istočne Europe, vrijedno otprilike 400 milijardi eura, posljednjih godina privlači sve više ulagača, kako se popravlja relativni rejting tih država u odnosu na članice eurozone, te smanjuju rizici, navodi se u istraživanju Erstea. Tim istraživanjem su obuhvaćene zemlje Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija.

“Niske kamatne stope trenutno su jedna od najzanimljivijih ulagačkih tema, pa u skladu s time vidimo sve više i više institucionalnih ulagača koji žele diversificirati svoje portfelje i zato razmatraju ulaganje u državne obveznice iz regije srednje i istočne Europe. Državne obveznice iz te regije su najisplativija vrsta imovine u Europi, te se ulaganjem u takvu vrstu imovine može znatno smanjiti kolebljivost bez prevelikog kompromisa na strani povrata", rekao je Juraj Kotian, voditelj istraživačkog odjela u sklopu Erste Group.

Prema indeksu Erstea, državne obveznice iz regije srednje i istočne Europe imale su bolje rezultate od petogodišnjih obveznica Njemačke i Francuske. Prinosi na ulaganja u euroobveznice država srednje i istočne Europe iznosili su 6,9 posto, a za ulaganja u obveznice u toj regiji u nacionalnim valutama 5,3 posto, naprema prinosima od samo 3,8 posto odnosno 4,6 posto ako se uključe kapitalni dobici za njemačke i francuske obveznice.

Među obveznicama u nacionalnim valutama, predvodile su rumunjske petogodišnje obveznice s ukupnim povratom od 9,8 posto, a među eurobveznicama mađarske, s godišnjim povratom od 10 posto, pretekavši talijanske, španjolske te slovenske obveznice.

Kako se nadalje navodi u istraživanju, obveznice u regiji izazivaju sve veće zanimanje ulagača i zbog manje kolebljivosti odnosno ujednačenije distribucije rizika. Naime, kroz nekoliko proteklih godina primjetno je smanjenje rizika (CDS spreed) u srednjoj i istočnoj Europi, što je u određenoj mjeri povezano s činjenicom da je globalni indeks rizika (VIX) u stalnom padu, kao i premija na rizičnu imovinu. Međutim, analitičari upozoravaju da unatoč zajedničkom opadajućem trendu u svim zemljama regije, razlike u razinama CDS-a nisu zanemarive.

Promatrajući situaciju s otplatom i zalihama gotovog novca u tim zemljama i Turskoj, u Ersteu očekuje da nekoliko zemalja neće žuriti s izdavanjem novih obveznica, te da će neke čak i smanjiti razinu javnog duga u četvrtom tromjesečju, poput primjerice Slovačke i Mađarske. Zemlje koje imaju vrlo visoku zalihu gotovog novca, kao primjerice Češka i Slovenija, neće pak uopće morati izdavati nove obveznice u četvrtom tromjesečju.

Za ostale bi zemlje ranije financiranje otkupa u 2015. godini mogla biti izgledna opcija, primjerice za Poljsku, dok će drugi morati posegnuti za znatnim financiranjem ove godine jer neće moći ispuniti financijski plan ili nemaju gotovog novca na raspolaganju, kao Rumunjska, navode analitičari.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine

Što se tiče stranih izdanja, u Ersteu očekuju da će se vlade Hrvatske, Srbije, Rumunjske i Turske okrenuti stranim tržištima kako bi financirali dospijeća u 2015. godini, dok bi Poljska i Slovačka mogle izaći na strana tržišta početkom 2015.

Ipak, ministar financija Boris Lalovac jučer je istaknuo u emisiji Hrvatskoj radija „A sada Vlada“ da do kraja godine neće biti novog izdanja obveznica na američkom, i općenito inozemnim tržištima.

Inače, Erste predviđa da bi razina duga po državnim obveznicama u regiji u vlasništvu stranih ulagača trebala ostati na stabilnoj razini ili čak porasti, te smatra da bi središnje banke u regiji trebale zadržati kratkoročne prinose na postojećim razinama, zadržavajući niske kamatne stope. Za inflaciju očekuje da će ostati na prilično niskim razinama, uz prosjek niži od 2 posto 2015., nakon prognoze od 0,4 posto za 2014.

Hrvatske bruto financijske potrebe gotovo 20 posto BDP-a

U dijelu vezanom za Hrvatsku, analitičari Erstea ističu da hrvatske potrebe za financiranjem iznose gotovo 20 posto bruto domaćeg proizvoda, što je više od ostalih zemalja u regiji, te predviđaju ponovno izdavanje trezorskih zapisa u zadnjem tromjesečju. Ministarstvo financija moglo bi se odlučiti i za manji plasman obveznica (do 500 milijuna eura) na domaćem tržištu, navode.

Za 2015. prognoziraju da će bruto potrebe za financiranjem i dalje biti povećane te se približiti 22 posto BDP-a. Naime veliki iznos dospijeća trezorskih zapisa (približno 9 posto BDP-a) povećava potrebe za refinanciranjem, iako bi to trebalo biti vidljivo i na strani obveznica s obzirom da tri izdanja dospijevaju tijekom 2015. godine.

"Očekujemo da bi Ministarstvo financija moglo posegnuti za određenim refinanciranjem u zadnjem tromjesečju 2014., s obzirom da euroobveznice (750 milijuna eura) dospijevaju početkom 2015., a trenutak je povoljan za realizaciju dijela potreba za financiranjem u 2015. Kasnije tijekom 2015. očekujemo više aktivnosti na domaćem tržištu, na kojem dospijeva gotovo 1,1 milijarda eura", stoji u istraživanju.

Na strani potražnje, Erste smatra da će banke i dalje biti ključne za nesmetano refinanciranje trezorskih zapisa i kredita, iako dosadašnji rezultati sugeriraju da bi se apetit za dodatnim povećanjem izloženosti mogao smanjiti.

Stoga u Ersteu navode da su mirovinski fondovi i dalje segment s najzdravijim apetitom za državnim plasmanima, iako bi neki jednokratni potezi mogli umanjiti njihovu potražnju, kao što je primjerice bio prijenos dijela imovine iz drugoga u prvi stup.

Jasno je dakle da će se država morati osloniti na vanjsko financiranje pri čemu su rizici ujednačeni: slabi fundamenti u vezi s osrednjim izgledima za rast i nedostatak fiskalne konsolidacije opeterećuju profil rizika, ali pozitivan utjecaj dolazi od povoljne monetarne politike Europeke središnje banke, zaključuju analitičari Erste banke.