Potaknuta posljednjim brojkama o padu BDP-a i preliminarnim pokazateljima za ljetne mjesece, Hrvatska narodna banka (HNB) najavila je da će u 2014. recesija biti još jača od predviđene.

Premda središnja banka još nije izašla s brojkom, u najnovijem Biltenu posredno je najavila korekciju srpanjskih očekivanja od 0,2 posto pada ove godine. Na to da će ekonomija zaroniti šestu godinu zaredom, i to blizu jedan posto, već mjesecima se klade gotovo svi relevantni analitičari. Međunarodni monetarni fond prilikom posjeta Hrvatskoj još na proljeće iznio je prognozu pada između 0,5 i jedan posto. Svjetska banka pak očekuje da će se rast u zemljama središnje i istočne Europe (EU11) ove godine udvostručiti, pri čemu je u računici jedina iznimka Hrvatska s padom od 0,5 posto. 

Kontra premijera
Predstavnici banaka, okupljeni u klub makroekonomista pri HUB-u, istodobno konsenzusom ciljaju na pad od 0,7 posto. S najnovijim podacima ekonomskog zdravlja mišljenje su očito promijenili i u HNB-u, koji među stručnjacima kotira kao institucija s najboljim proračunskim modelima za predviđanja. A crno na bijelo, brojke ocrtavaju dijametralno suprotnu sliku ekonomskog zdravlja države od one koju vidi premijer Zoran Milanović. Pad realnog BDP-a od 0,3 posto u drugom kvartalu (ili 0,8 posto godišnje) posljedica je pada svih sastavnica domaće potražnje. Pad realnih plaća i stagnacija zaposlenosti smanjila je osobnu potrošnju 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.
 

Zbog mjera konsolidacije iz procedure prekomjernog deficita državna potrošnja pala je 0,9 posto, kao i investicije u fiksni kapital. Podrške rastu nema ni iz inozemstva: izvoz robe i usluga u drugom tromjesečju bio je 0,4 posto manji nego u prethodnom tromjesečju godine, nabrajaju analitičari središnje banke redovitom mjesečnom Biltenu. I dostupne brojke za srpanj i kolovoz upućuju na stagnaciju i u trećem tromjesečju. Fizički obujam industrijske proizvodnje blago je porastao u srpnju, no snažno je pao promet u trgovini na malo, kao i broj noćenja turista. "Ni navješćujući pokazatelji gospodarske aktivnosti ne upućuju na mogućnost znatnijeg oporavka tijekom trećeg tromjesečja 2014.", upozorio je HNB.

Rastu samo deficit i dug
Premda se nezaposlenost blago smanjila na 19,5 posto na krilima sezonskog zapošljavanja i administrativnim brisanjem iz evidencije, negativna očekivanja iz ankete poslovnog optimizma u industriji, trgovini i uslugama daju naslutiti da bitnih promjena na tržištu rada neće biti ni do kraja godine. Uz nastavak općeg trenda smanjenja realnih plaća (unatoč blagom rastu u srpnju) teško je očekivati bilo kakve pozitivne promjene u iduća tri mjeseca.Jedine brojke u konstantnom rastu tako su deficit proračuna i posljedično javni dug. Ukupni fiskalni manjak u prvih šest mjeseci dosegnuo je 10,5 milijardi kuna, od čega je većina ostvarena do početka travnja. Javni dug potkraj svibnja iznosio je 226,6 milijardi kuna, što znači da je u šest mjeseci država zaduženje povećala za 6,4 milijarde kuna.