Mada se za stanje javnih financija u Hrvatskoj ponajmanje može reći da je dobro, velike potrebe financiranja države još uvijek se, zahvaljujući situaciji na financijskim tržištima, namiruju prilično glatko.

Tako bi trebali proći i započeti razgovori Ministarstva financija i kluba domaćih banaka o refinanciranju sindiciranog deviznog kredita koji dospijeva krajem ovog mjeseca. Iako je posrijedi 480 milijuna eura, u toj operaciji 'obnavljanja' kredita nema neke neizvjesnosti jer banke nisu baš zasute potražnjom privatnog sektora, a i same su zbog rizika vezanih uz loše kredite sklone financiranju države, pa makar i uz skromnije prinose. No, skori deal s bankama neće biti i zadnja ovogodišnja operacija zaduživanja.

Sa svibanjskom prodajom euroobveznica u iznosu 1,25 milijardi eura u Katančićevoj su osigurali komotnu situaciju u pogledu servisiranje tekućih obveza u ovoj godini. Uz deficit na razini planiranog i uz ostvarenje plana financiranja u dijelu (nedužničkih) primitaka od privatizacije (planirano 2 mlrd. kn), ponešto bi bilo ostalo i za servisiranje obveza na početku iduće godine. Jer, dotadašnje su se otplate i proračunski manjak financirali iz dolarskog predfinanciranja s kraja 2013., a i prilikom dospijeća 650 milijuna eura domaćeg obvezničkog duga država je realizirala pola milijarde eura veći iznos novog izdanja. Uz to, ove je godine napokon sjeo i znatniji iznos od privatizacije (Croatia osiguranje), a povećano je i stanje kratkoročnog duga po trezorskim zapisima.

Međutim, stvarnost se ni ove godine ne poklapa s projekcijama proračunskih prihoda i rashoda, a prema svemu sudeći, ni onih vezanih uz privatizacijske prihode. Kako iduće veliko dospijeće duga po državnim euroobveznicama (750 milijuna eura) slijedi već 5. siječnja, država mora osigurati taj iskup već do kraja ove godine. S obzirom na i dalje povoljne uvjete na financijskim tržištima, dio analitičara smatra da bi pri drugom ovogodišnjem izlasku na inozemno tržište bilo uputno ići i na nešto veću zalihu za 2015. od iznosa duga koji stiže na naplatu već u prvom tjednu nove godine. Zbog toga se među financijašima računa da ni iduće državno zaduženje prodajom euroobveznica neće biti manje od milijardu eura.

Koliko god su izdašna tržišta u situaciji tolikih potreba financiranja olakotna okolnost, problem je što lak pristup tržištima kod zemalja sa slabom fiskalnom disciplinom i odgovornošću pogoduje rastu javnog duga. Prema podacima HNB-a, hrvatski je javni dug potkraj svibnja dosegnuo 227 milijardi kuna. Iako je fiskalni manjak u prvom polugodištu premašio 10 milijardi, javni dug je povećan za 'samo' 6,4 milijarde jer je dio zaduženja za ovu godinu odrađen lani.