Recesija muči Vladu, ali i znanost, i to ne samo u kontekstu znanstvenih institucija koje bi trebale biti podrška definiranju javnih politika.

I znanstvena je produkcija u recesiji. To barem sugerira upravo objavljeno opsežno izvješće o radu zagrebačkog Ekonomskog instituta (EIZ) u 2013. Pet godina pada gospodarske aktivnosti utjecalo je i na smanjeno financiranje znanstvenih istraživanja od strane domaćih institucija i poslovne zajednice, ističe ravnateljica EIZ-a Dubravka Jurlina Alibegović. Kriza je utjecala i na broj i na vrijednost ugovorenih projekata. Lani je ugovoreno 27 istraživačkih projekata (10 s međunarodnim naručiteljima) te tri savjetodavne aktivnosti.

Istraživači su "ulagali povećane napore u pripremu projektnih prijedloga i predlaganje istraživanja" za potrebe javnih i privatnih naručitelja, a tako povećanim angažmanom "plaćen je danak relativno skromnijoj znanstvenoj produkciji" u odnosu na petogodišnji prosjek, objašnjava šefica Instituta. Dok ove godine očekuje veću znanstvenu produkciju, financijsko izvješće EIZ-a za 2013. ne djeluje ohrabrujuće, prije svega kod prihoda koji se ostvaruju na tržištu. Lani je, naime, mimo proračunskih 10,4 milijuna kuna EIZ ostvario samo dva milijuna kuna tzv. vlastitih prihoda, što je upola manje nego godinu prije. Oko četiri milijuna kuna prihodovalo se mimo proračunskog novca (koji približno pokriva troškove 60-ak zaposlenih) i u tri prethodne godine, dok se npr. 2008. na tržištu zaradilo pet, a 2007. više od šest milijuna kuna.

Udjel prihoda koje za redovne djelatnosti i projekte Institut dobiva iz državnog proračuna lani se popeo na gotovo 83 posto. To je znatno više nego kod drugih javnih instituta koji su, čini se, snalažljiviji. IJF je, primjerice, od "poslova vlastite djelatnosti" iskazao 5,4 mil. kuna prihoda, IMO četiri milijuna… No, pretežito proračunsko financiranje i pad tržišnih prihoda EIZ-a ne bi bilo problem kad bi Vlada to iskoristila jačim angažiranjem stručnjaka Instituta u promišljanju ekonomskih poteza. S manje improvizacija i oslanjanja na metodu pokušaja i promašaja i put izlaska iz recesije ne bi toliko trajao.