U organizaciji BalCannesa i HURE, ove godine će se na Weekend Media Festivalu održati panel pod nazivom "The Perfect Pitch to Pitch Perfect (powered by HURA)". Moderator panela je Iva Biondić, VERN, a panelisti su Damir Ciglar, HURA; Ejub Kučuk, Mita Group, BiH; Špela Levičnik Oblak, LUNA TBWA/TBWA CEE Adriatic, Slovenija te Lea Stanković, Communis DDB, Srbija.

Na panelu ćemo saznati što je dobro, a što ne u pitchu? Zašto ih treba raditi, a zašto izbjegavati? Mrze li samo agencije pitcheve ili razloga za mržnju imaju i oglašivači? Je li besplatan pitch zaista – besplatan?

Dugo ste u advertisingu, koje promjene ste zamijetili u posljednjih 5 – 10 godina?

Da postoji neka krivulja promjena u komunikaciji i oglašavanju, vjerujem da bi pokazala da se u zadnjih 5-10 godina dogodilo više promjena nego možda od početaka modernog oglašavanja, od 19. stoljeća, pa do prije 10-ak godina. Kriza (pogotovo za nas u Hrvatskoj) dovela je do dodatnih promjena, ne nužno dobrih. A kada bih sve te promjene pokušao svesti pod zajednički termin, to bi bilo 'brisanje granica'  i to između svih sudionika u komunikaciji: brandovi su istovremeno i mediji, njima upravljaju i potrošači, potrošači kreiraju sadržaj, a sadržaj postaje komponenta fizičkog proizvoda i branda. Uglavnom, nikad zanimljivija vremena. No, opet, temelji su ostali isti: kako nagovoriti nekog da kupi baš ono što mu želimo prodati. 

Je li danas teže „prodati“ svoju kreativnu ideju ili je to bilo zahtjevnije u začecima advertisinga u Hrvatskoj? Onda je malo ljudi znalo o čemu se tu radi, a danas pak svi misle da sve znaju.

Pa, iskreno, nivo znanja zaista jest bitno viši nego što je bio, i to ne samo zbog akumuliranog iskustva. Tako da je onda i kreiranje ideje, kao i priprema za njezinu prodaju zahtjevnija. Još uvijek ne gledam nostalgično na prošla vremena, i utvaram si da još uvijek nisam dinosaur, pa da neću uskoro niti izumrijeti sa svojom vrstom.

Što je klijentima presudno kod odabira agencije u današnje vrijeme?

Ideja! Mislim da je to također nešto što se ne mijenja, a to je da je ideja i dalje nositelj dobrog oglašavanja. Sve ostalo je važno (cijena pogotovo), no nikada nismo osvojili klijenta sa cijenom ili izgubili zbog cijene. Nakon važnosti ideje dolazi servis (akaunti i planeri), pa tek onda cijena. Naravno, ovo govorim s pozicije agencije čiji je glavni proizvod kreacija, vjerujem da ima različitosti kod drugih vrsta agencija – medijskih, na primjer.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Slušaju li klijenti „što priča tržište“ ili se radije vode za dobrim kreativnim idejama koje su prezentirane na pitchu?

Kreativna ideja je dobra ukoliko je u skladu sa tim 'što priča tržište', inače je sama sebi svrhom. Kad sam rekao da je nivo znanja bitno viši, to se, naravno, odnosi i na oglašivače, tako da sada rijetko vidite realiziranu ideju koja je potpuno promašena. No, to ne znači da ima više hrabrosti za realizaciju smjelijih ideja. Znanje rađa veći oprez, a kriza ga dodatno povećava.

Je li važno da se kreativci druže s klijentima ili je account taj koji može iznijeti cijeli odnos?

Ako želite da dobro komunicirate sa milijunima kojima su vaše poruke namjenjene, jako je važno da tim zadužen za kreaciju te komunikacije dobro komunicira međusobno. Ne zagovaram 'druženje' s klijentima, već dobro i kvaliteno komuniciranje, za što se treba međusobno poznavati. A za kvalitetnu komunikaciju su zaduženi svi članovi tima, kreatori, voditelji i izvršitelji.

Prema vašem iskustvu, koji je najbolji način se da osvježi odnos klijent – agencija? Novi članovi u timu postojeće agencije ili pak potpuni zaokret i traženje nove agencije?

Nisam ljubitelj totalnih zaokreta u komunikaciji bez dobrih i čvrstih razloga, jer je dosljednost (konzistentnost) jedan od temelja dobre marketinške komunikacije. Što ne znači da ne može doći do razine međusobnog zasićenja ili razmimoilaženja između agencije i klijenta kada je razlaz kvalitetnija opcija za obje strane. Tako da vjerujem da je ispravan put da obje strane rade na međusobnom odnosu tako dugo dok u tome vide svrhu i proizvode dobar rezultat. No i promjena agencije ne bi trebala uzrokovati totalni zaokret u komunikaciji samo iz razloga promjene agencije.

Za kraj – zašto bi bilo dobro da ljudi iz agencija dođu na vaš panel u Rovinju?

Jer im pogled na agencijski pitch nikad više neće biti isti, skromno obećajem! Skoro vjerojatno!