Tvornička proizvodnja u eurozoni je usporila, što se tumači kao znak da su geopolitičke tenzije s Rusijom snažno utjecale na oporavak privrede EU, piše The Financial Times.

Indeks menadžera nabave (PMI) za industrijski sektor eurozone, koji izrađuje tvrtka za prikupljanje i analizu podataka Markit, dosegnuo je u kolovozu najnižu razinu u posljednjih 13 mjeseci. U Markitu su izjavili da su ekonomske i geopolitičke tenzije glavni razlozi smanjenja potražnje jer su stope novih narudžbi pale na najniže razine u više od godinu dana. Kako kažu u Markitu, kriza u Ukrajini posebno utječe na Njemačku, najveće gospodarstvo u eurozoni čiji je indeks PMI  pao na najniže razine u posljednjih 11 mjeseci.

Francuska je kao drugo najveće gospodarstvo zajedničkog monetarnog prostora, pala još niže i zabilježila najnižu vrijednost u posljednjih 15 mjeseci. Slični rezultati zabilježeni su u Italiji i Nizozemskoj. Ovi loši rezultati bit će dodatni pokazatelj u kojem smjeru će krenuti dužnosnici Europske centralne banke (ECB) kad se u srijedu nađu na sastanku na kojemu će razmotriti mjere za poticanje privrednog rasta. Dosadašnji pokazatelji govore da će nešto morati uraditi jer je oporavak eurozone u drugom kvartalu zastao, a inflacija se spustila na petogodišnji povijesni minimun od 0,3 posto, što je daleko od ECB-ovih ciljanih dva posto. Centralna banka boji se deflacije koja bi mogla dodatno smanjiti proizvodnju i potpuno ugroziti ionako skromne naznake oporavka. Neki čak zaključuju da će ECB morati poduzeti drastične korake kako bi povećao potražnju i tako povećao inflaciju.

Prema nekim analitičarima, ECB je sve bliže odluci da započne s takozvanim "kvantitativnim  opuštanjem", programom stimulacije koji je pri završetku u SAD-u. To znači da bi ECB mogao početi s velikim otkupom privatnog i javnog duga, iako se mnogi pozivaju na njegov dosadašnji oprez pa smatraju da neće ići tako daleko te će se na kraju odlučiti da daljnje rezanje kamatnih stopa. Iako se deflacija općeg pada cijena čini dobra za građane, ona za sobom vuče opasnu spiralu u kojoj se zbog nižih cijena smanjuje proizvodnja, a time i zaposlenost. ECB je, prema nekima, zakasnio s kvantitativnim opuštanjem, a ne treba pritom zanemariti da bi ono značilo i tiskanje nove količine eura, čemu se još uvijek protive Nijemci zbog svojeg povijesnog straha od nekontrolirane inflacije.