BEOGRAD – Slovenska naftna kompanija Petrol je preko svojeg predsjednika uprave Marka Kryžanowskog ponovila kako je zainteresirana za kupnju Naftne industrije Srbije (NIS), što je u međuvremenu učinio i mađarski Mol. U svojoj nakani da postane kupac NIS-a Petrol traži strateškog partnera, izjavio je Kryžanowski web-portalu energyobserver.com. Zajedničko poduzeće, što ga Petrol osniva s ruskom kompanijom Lukoil, koja je također među izglednim kandidatima za kupnju NIS-a, treba biti osnovano na proljeće, a poslovat će u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Albaniji.

Regionalne ambicije
Prema njegovim riječima, poslovna suradnja Petrola i Montenegro bonusa s Cetinja trebala bi se ostvariti u područjima skladištenja, manipulacije i prodaje naftnih i nenaftnih proizvoda kao i u izgradnji benzinskih crpki radi povećanja prodaje i kvalitete usluga. Kryžanowski je kazao da su oba poduzeća izrazila interes za suradnju u proizvodnji struje u malim hidroelektranama, skladištenju i prodaji tekućeg plina, plinofikaciji Podgorice i izgradnji rafinerija u Crnoj Gori. Petrol je u Srbiji prisutan u zajedničkom poduzeću s NIS-om. To poduzeće uložit će 160 milijuna eura u modernizaciju prodajne mreže te izgradnju još 20 benzinskih crpki, kao i u preradu nafte. Ambicije su da time NIS-Petrol postane lider u regiji u pogledu pružanja usluga. Aktualna je srbijanska vlada odlučila odgoditi objavljivanje natječaja za prodaju NIS-a, prepuštajući taj osjetljivi posao kabinetu koji će biti izabran poslije održavanja parlamentarnih izbora zakazanih za 21. siječnja. To je potvrdio i ministar energetike Radomir Naumov, što znači da vlada odustaje od ispunjavanja dogovora s MMF-om prema kojemu je natječaj već trebao biti objavljen. Završetkom Sporazuma o trogodišnjem stand by aranžmanu utjecaj MMF-a na srbijansku vlast je oslabio tako da se sada komotnije ponaša kada je riječ o privatizaciji javnih poduzeća. Profesorica Ekonomskog fakulteta Danica Popović kaže da nakon prestanka aranžamana s MMF-om vlada nastavlja populističku politiku. Prva stvar koju bi MMF tražio, smatra Popović, nastavak je privatizacije EPS-a, NIS-a i izvlašćenje javnih poduzeća iz ruku stranačkih dužnosnika.

Nastavak privatizacije
Vlada bi bila prinuđena nastaviti restrukturiranje javnih poduzeća jer u sporazumu s MMF-om stoji kako se ministarstvo financija obvezalo da se do kraja 2006. privatizira 75 “bijelih slonova” (zajednički naziv za javna poduzeća). Odugovlačenje s objavljivanjem natječaja pridonosi povećanoj “nervozi” inozemnih kompanija, koje s vremena na vrijeme obnavljaju svoj interes za NIS i srpsko naftno tržište.