Hrvatski obvezni mirovinski fondovi su, proizlazi iz Hanfinih podataka, od početka krize u Hrvatskoj dramatično povećali svoja ulaganja u hrvatske državne obveznice. Prema zadnjim dostupnim podacima iz lipnja, obvezni mirovinski fondovi su u hrvatske obveznice uložili ogromnih 45,16 milijardi kuna ili 72,33 posto ukupne imovine. Problem je u tome što su, prema svim ključnim rejtinškim agencijama – Moody’su, Standard&Poor’su i Fitchu – hrvatske obveznice ispod investicijske razine, tj. imaju status “smeća” (junk bonds). Štoviše, prema Fitchu i S&P-u, obveznice RH su dvije razine u “smeću”.

Vrlo je neobično za fondove koji bi trebali imati vrlo opreznu politiku ulaganja da imaju toliko veliki postotak izloženosti u vrijednosnom papiru koji ima status “smeća”. Tako visoka izloženost u obveznicama s rejtingom ispod investicijskog prije je karakteristična za visokorizične, spekulativne fondove zatvorenog tipa gdje bogati ljudi mogu prokockati dio svojeg bogatstva, a ne za mirovinske fondove. U slučaju da Hrvatska upadne u dublje fiskalne probleme moguće je dalje rušenje vrijednosti hrvatskih obveznica zbog pogoršanja rejtinga. Može doći i do bankrota zemlje, a u tom slučaju bi veći dio ulaganja građana u mirovinske fondove bio ugrožen, baš kao i ulaganja svih drugih kupaca hrvatskih obveznica. Zlatno je pravilo investiranja da se ne smiju sva jaja smjestiti u istu košaru. Stoga čudi da su od 2009. mirovinski fondovi, unatočočiglednom pogoršanju situacije u Hrvatskoj, povećavali ulaganja u hrvatske državne obveznice, umjesto da su ga smanjivali. Naime, kao što je vidljivo na grafovima, dramatično je rastao ne samo ukupni iznos uložen u obveznice nego i udio hrvatskih obveznica u ukupnom portfelju naših mirovinskih fondova.

Iako hrvatske državne obveznice zbog rizičnosti nose relativno visoke prinose, ostaje otvoreno pitanje jesu li mirovinski fondovi morali zadovoljavati apetite države za financiranjem te što bi se dogodilo da su odbili posuditi novac mirovinskih štediša nekim od hrvatskih ministara financija. Razina izloženosti hrvatskih mirovinskih fondova u rizičnoj hrvatskoj obveznici toliko je visoka da bi uprave mirovinskih fondova kao najvećih kupaca hrvatskih obveznica sada trebale upozoriti državu da će zbog zaštite interesa 1,68 milijuna mirovinskih štediša prestati financirati potrebe proračuna ne dođe li do očiglednog usklađivanja prihoda i rashoda. Tako bi se, naime, ponašali svi veliki kupci obveznica bilo koje zemlje ili kompanije s problemima. Ukupno su mirovinski štediše u lipnju u fondove uplatili 393 milijuna kuna, a od početka godine oko 2,5 milijardi. Gruba matematika govori da su fondovi gotovo sav novac koji su im mirovinski štediše uplaćivali, oni od početka krize pretvarali u hrvatske državne obveznice.

Za razliku od toga, u domaće dionice imaju uloženo tek 10,56% imovine, u inozemne dionice 7,82%, a u strane državne obveznice tek 1,03%. Pri tome treba voditi računa da se u stranim zapadnim dionicama mogao tražiti rast jer smo svjedočili dugom razdoblju snažnog rasta, a u stranim obveznicama sigurnost.