Nakon podužih priprema, zagrebački je Strojopromet, vlasnika Stjepana Kraljića, preuzeo većinski vlasnički paket u karlovačkim Croatia pumpama od američke tvrtke OJIM iz Masillona u saveznoj državi Ohio. Vlasnik OJIM-a, koji slovi za uspješnu metalsku tvrtku u domeni proizvodnje raznih remenica i sličnih strojnih elemenata, hrvatski je poduzetnik Mijo Radočaj, koji je kroz OJIM raspolagao s udjelom od 89 posto u Croatia Pumpama.

Povećanje dugovanja
Nakon sedam godina poslovanja u Radočajevom vlasništvu i prekooceanskom pokušaju vođenja tvrtke, može se reći da Radočaj, suprotno očekivanjima mnogih, ne samo da nije uspio ozdraviti daleko prije njega duboko posrnule Croatia pumpe, nego da su se gubici i dugovanja još i povećali. Croatia pumpe, nastale raspadom kompleksa bivše Jugoturbine, zbog ratnih zbivanja i pretrpljenih ratnih šteta, ali i gubitka istočnog tržišta, tehnološkog zaostajanja, te gubitka nekadašnjeg utjecaja i u hrvatskoj brodogradnji, zapale su u drugoj polovici 90-ih godina u teške probleme, koje nisu mogli riješiti ni mali dioničari s jedne strane, kao ni sindikalne aktivnosti u krajnosti manifestirane kroz štrajkove i političke pritiske. Dodaju li se tome i tadašnji pokušaji države da s druge strane potraživanja Croatia pumpi podmiri tada bezvrijednim dionicama drugih poduzeća iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju, logično je bilo obezvrjeđenje dionica i samih Croatia pumpi pa je u takvoj situaciji, po nikad do kraja javno artikuliranim motivima i programu, u većinsko vlasništvo otkupom dionica ušao u SAD etablirani poduzetnik Mijo Radočaj, inače porijeklom iz okolice Karlovca. Slično kao i danas, i tadašnja je državna gospodarska politika potkraj 90-ih svoje “vizije”i intervencije u takvim slučajevima provodila plasmanima kredita i hipotekarnog zaduživanja tvrtki, ali ne u razvojom smjeru, već u svrhu kupovanja socijalnog mira i izbjegavanja stečaja, za što su Croatia pumpe tada bile više nego zrele. Ovako, ti dugovi prema državi, s kamatama danas narasli i na više od 20 milijuna kuna, niti su otplaćeni, niti su razvojno pomogli Croatia pumpama, samo su postali teško breme oko vrata tvrtke koja je pod vodstvom u međuvremenu dovedenog direktora Andrije Bapca počela nemoguću misiju osvajanja izgubljenih tržišta Srbije i istočne Europe. Babčeva maštovitost u sferi računovodstveno-financijskih alata i metoda u sprezi s Radočajevim vrlo nejasnim vlasničkim stavom iznjedrila je inicijativu da se državi kao vjerovniku predloži da sanira privatnu tvrtku time da umjesto blokade Croatia pumpi svoja potraživanja pretvori u maglovitu sintagmu “vlasničkog udjela”. Tom bi odgodom, teoretski i prema Babčevu uvjeravanju, Croatia pumpe bile izišle iz teške situacije i bacile na koljena čitavo istočnoeuropsko tržište, koje kao da je u međuvremenu čekalo sa svojim potrebama za pumpama raznih namjena i kapaciteta.

Vjerovnici
Istina, bilo je tu i sporadičnih uspjeha u ponovnoj uspostavi nekadašnjih odnosa, a potpisan je i petogodišnji ugovor o daljnjem sudjelovanju Croatia pumpi u redovnim remontima kao i u eventualnim izvanrednim slučajevima u Nuklearnoj elektrani Krško, no sve je to nedovoljno za ozdravljenje tvrtke i njeno tehnološko napredovanje, koje iziskuje znatna ulaganja. Na kraju, ni nakon dužeg pregovaranja inicijativa Radočaja i Babca da država pretvori svojih 20-ak milijuna kuna potraživanja u vlasnički udio nije naišla na razumijevanje u Ministarstvu financija. Ostali vjerovnici, i Kraljićev Strojopromet kao njihov predvodnik, nisu imali strpljenja, pa je tako napokon ovom posljednjom transakcijom došlo do promjene vlasništva u Croatia pumpama, a detalji još u ovom trenutku nisu poznati, osim činjenice da je ovim preuzimanjem Croatia pumpi Strojopromet namirio i svoja milijunska potraživanja prema Croatia pumpama.

Preuzeo i tvrtku Nova TKL

Kraljićev Strojopromet prošle godine stekao je stopostotni vlasnički udio u karlovačkoj tvornici kliznih ležajeva Nova TKL, koja je kao i Croatia pumpe nastala raspadom bivše Jugoturbine. Bivši TKL, koji je bio nastao izdvajanjem iz Tvornice diesel motora, današnjeg Adriadiesela, također je bio prošao svoja najteža vremena nakon pretvorbe i privatizacije, a otkako ga je postupno preuzeo Strojopromet i od njega stvorio Nova TKL, tvrtka posluje pozitivno i razvija svoje poslovanje šireći se na inozemna tržišta.