Modno nebo nije jednostavno dosegnuti. Na svojoj su koži to najbolje iskusili mladi, još neafirmirani dizajneri. Dobar zamah ili, kako vole reći, vjetar u leđa, prije pet sezona za takvo što omogućio im je Fashion Incubator – modni događaj koji se dva puta godišnje održava na krajnjem istoku Hrvatske, u Osijeku. Upravo on promovira dizajnere ili one koji to tek žele (p)ostati i to na najneobičnijim mjestima – od hangara za autobuse, preko katakombi u baroknoj jezgri Tvrđi, sada već srušene hale nekadašnje tvornice namještaja Mobilije gdje raste novi Intersparov trgovački centar, preko dvorca obitelji Pejačević do posljednjeg – Zračne luke Osijek. Uz već etablirana imena hrvatskog modnoga svijeta, priliku za pokazivanje svojih kolekcija javnosti svaki puta ima njih desetero mladih. Organizatori teže ka što kvalitetnijoj produkciji, a u skladu s tim i većoj medijskoj pažnji jer su uvijek spremni ponuditi priču baš tipičnu ambijentu za kojega su se odlučili. To ih čini prepoznatljivima, ali i razlikuje od ostalih modnih događaja u Hrvatskoj. S ambicijama rastu i kriteriji ocjenjivačkoga suda u kojemu, bez iznimke, uvijek sjede već prepoznatljiva i nezaobilazna imena modnoga miljea: Viktor Drago, Nenad Korkut, Teo Perić i Zoran Mrvoš. Sigurni je to mamac, ali i ulaznica u modni svijet za neafirmirane dizajnere koji svake sezone stvara veću i kvalitetniju konkurenciju na osječkom modnom događaju. “Fashion Incubator je projekt koji se razvija s ciljem buđenja društvene i kulturne scene grada Osijeka. Stekao je epitet urbanoga i to nam je drago”, kaže 25-godišnji Marko Jovanović, glavni producent Fashion Incubatora. Ističe kako je događaj počeo sa skromnim budžetom.

Prvi Incubator, održan u jesen 2004. godine u autobusnom hangaru Panturista, koštao je svega 10.000, a zadnji je dosegnuo 70.000 kuna. Dakle, u pet sezona budžet je narastao čak sedam puta. “Sam događaj dosegnuo je i respektabilnu brojku od 1000 posjetitelja što su gospodarstvenici, odnosno pojedine tvrtke, polako i skromno počele prepoznavati i podržavati”, dodaje Jovanović, koji Incubator realizira uz pomoć, kako kaže, sposobnog tima ljudi. U osječkom inkubatoru do sada se “izleglo” 25 mladih dizajnera od kojih su najbolji, odnosno prvonagrađeni, a među kojima nisu samo Slavonci, dobili jedinstvenu priliku – pokazati svoje modne ideje na najvećem hrvatskom modnom događaju godine, zagrebačkom Cro-a-porteru. Među njima su, primjerice, Mura Pehnec, Sanja Semeti, Lidija Vidaković-Yuniku.Iako su organizatori svjesni da od sudionika ne mogu napraviti modne zvijezde, već im priuštiti djelić medijske pažnje koju do tada nisu uživali, daljnji razvoj kreatora ovisi, isključivo, o njegovim vlastitim ambicijama i ciljevima. Stoga se na vjetrometini različitih modnih ukusa trebaju izboriti za kupca svojih kreacija. Na području Slavonije i Baranje, za sada, nema ni jedne trgovine kojoj bi na prodaju mogli ponuditi svoje kolekcije. Za takav pothvat potrebno im je najmanje otići u Zagreb ili Rijeku. “To baš i nije tako jednostavno kako zvuči. Da bi mogao prodavati modele u nekoj od takvih trgovina, moraš imati registriran obrt. S druge strane, cijena koju predložiš se uvećava za određeni postotak kako bi dio od prodaje imali i vlasnici trgovina. Stoga mladi dizajneri najčešće počinju s prodajom svojim prijateljima, a krug se kupaca vremenom proširuje”, kaže Lidija Vidaković–Yuniku, osječka apsolventica Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu, jedna od pobjednica Fashion Incubatora koja je imala prilike svoje kreacije predstaviti zagrebačkoj publici na Cro-a-porteru, a sada članica ocjenjivačkog suda osječkog modnog događaja. Do potencijalnog kupca u Osijeku, priznaje Yuniku, vrlo je teško doći i u tome bi moglo pomoći otvaranje trgovine s dizajnerskom odjećom. Svoju prvu kolekciju ova je Osječanka stvorila je još kao srednjoškolka, prije gotovo jednoga desetljeća. Uz vrijeme na izradu, potrošila je ili uložila do sada, kako se uzme, oko 30.000 kuna. Toliko su je, naime, koštali nastupi na različitim revijama. Od toga “računa dobitka i gubitka” vratilo joj se tek nešto manje od trećine uloženoga novca. Yuniku procijenjuje kako je to između 7000 i 8000 kuna.

Svoje modele ne smatra preskupima, a najveću cijenu do sada postigla je prodajom jedne večernje haljine koju je naplatila 1000 kuna. Istovremeno etablirani dizajneri u Hrvatskoj, za ideju pretočenu u unikatnu kreaciju, mogu inkasirati čak i četiri puta više od toga. To je i pravilo kojega se pridržavaju u modnome svijetu: ideja se odlično naplaćuje. Svjestan je toga i Andrija Zidar, Slavonac na radu u Zagrebu, ali i veteran osječkog Fashion Incubatora koji se dizajnom odjeće bavi posljednjih devet godina. On je već dosegnuo djelić dizajnerske slave prodavši kreaciju svoje večernje haljine za 5500 kuna. No, prva izložena kolekcija ostala mu je kod kuće u ormaru. Odlučio ju je sačuvati kao i po jedan model iz svake slijedeće. Kaže, za uspomenu. Njegova roba već je pronašla kupce.“Prodajem i izlažem modele u zagrebačkom salonu gdje i radim. Od ponedjeljka otvaramo i novi prostor u Vlaškoj ulici, pa će se tamo izložiti i kolekcija s posljednjeg Fashion Incubatora. Neki modeli su već rezervirani. Cijene se kreću u rasponu od 1000 kuna, pa na više. Osim ideje, u nju osobno nisam ništa investirao, pa je moj trošak stvarno zanemariv”, kaže Andrija Zidar dodajući kako mu je sve krenulo na bolje kada se odlučio preseliti u Zagreb jer je dizajnersku odjeću u Osijeku i Slavoniji, priznaje, teško prodati.Dok su jedni već dogurali do kupaca i tržišta, drugi o tome tek sada počinju razmišljati. Debitantski dizajnerski dvojac posljednjeg ovogodišnjeg Fashion Incubatora, Barbara Groš i Martina Sporiš, koje su svoje kreacije predstavile pod umjetničkim imenom “Arty-Barty”, došle su na ideju – modele će zainteresiranima izložiti na vlastitoj web stranici koju uskoro planiraju otvoriti. Misle kako će tako najjednostavnije i najbrže doći do onih kojima se njihov rad sviđa.“Studiramo još u Zagrebu, pa nam i nije osnovni cilj bio pobjeda, nego smo se samo željeli predstaviti javnosti. Da se čuje za nas. Fashion Incubator za to je bila pogodna prilika. Za izradu kolekcije potrošili smo nešto više od 1000 kuna. Nismo se koristile najkvalitetnijim materijalima, ali ono što smo napravili su unikati jer se u našim, dizajnerskim, krugovima cijeni kreativnost i ideja”, govori Barbara Groš koja će tek okusiti što znači borba za kupca na modnom tržištu.