Desetak dana nakon prve godišnjice prvostupanjske presude u slučaju Franak stiže i drugostupanjska presuda Visokog trgovačkog suda za kolektivnu tužbu protiv osam banaka.

Udruga Franak prva je istrčala s viješću o njoj. Dijelom su zadovoljni, a dijelom ne. VTS je, ističu, "prihvatio dio presude suca Radovana Dobronića koji se odnosi na ništetnost promjenjive kamatne stope za sve tužene banke osim za Sberbanku, a dio koji se odnosio na valutnu klauzulu CHF nije prihvaćen ni za jednu banku". U tom dijelu, kažu, nastavljaju pravnu bitku. Slično – ali s obrnutim predznakom – još (javno) nedostupnu presudu dočekali su i u Hrvatskoj udruzi banaka.

I oni su dijelom presude zadovoljni, a dio kojim nisu pomno će analizirati i razmotriti zahtjev za reviziju Vrhovnom sudu. Banke su ponajprije zadovoljne što je VTS potvrdio da su "krediti vezani valutnom klauzulom uz CHF ugovarani prema zakonu, a klauzula ugovorena kao jasna i razumljiva". Jer, to implicira i ukidanje naloga bankama za izmjene ugovora tako da se glavnica izrazi u kunama u iznosu isplate kredita, a kreditna obveza da se obračuna uz fiksnu kamatnu stopu prilikom sklapanja ugovora. Upravo ti dijelovi prvostupanjske presude financijski su bili najveća prijetnja pa je bankama donekle laknulo. Efekti 'Dobronićeve presude' inicijalno su se procjenjivali na najmanje sedam mlrd. kuna.

Prema procjenama utjecaja Zakona o potrošačkom kreditiranju (kojim je djelomično prejudicirana ova presuda i bankama naloženo smanjenje prosječne kamatne stope na kredite u francima za 30 posto), tri postotna boda smanjenja kamatnih stopa odnijet će bankama godišnje oko 600 milijuna kuna. Što se tiče promjena kamata, rast kod stambenih kredita u francima bio je oko 1 postotni bod, a prosječna kamata po izračunu HNB-a 4,62 posto. HNB presudu ne želi komentirati dok je ne dobije. Vjerojatno će od banaka tražiti individualne procjene učinka presude. Pitanje je, međutim, jesu li njezin doseg samo krediti u CHF, jer su se promjenjive kamate na sličan način mijenjale i kod drugih kredita.