Tvrtka Roing iz Ljubuškog među prvima je u Bosni i Hercegovini počela s uzgojem smilja na plantažama, nakon što su im proizvođači s Korzike 2011. godine prenijeli svoja iskustva.

Ta tvrtka danas proizvodi eterično ulje od vlastitog smilja, kao i druge proizvode od aromatičnog, ljekovitog i začinskog bilja, a velik dio njihove proizvodnje završi u izvozu. Proizvodi od smilja koriste se u kozmetici, za ljekovite čajeve (za jetru), te u raznim kremama za regeneraciju kože. "Prva zamisao je bila da smilje treba uzgajati tamo gdje je njegovo prirodno stanište. Mi smo krenuli prilično skupim putem, obrađivali smo ga na čistom kršu tako da sada imamo osam hektara posađenog smilja", kaže Nikola Rozić, direktor Roinga.

Rozić dodaje da je smilje autohtono bilje u Hercegovini i da može biti jedan od brendova, ali njegov uzgoj mora biti strogo ekološki i organski. Smilje je vrlo cijenjeno u Europi i Americi, a svjetska potražnja za eteričnim uljem smilja u stalnom je rastu, piše agencija Fena, a zahvaljujući vrhunskoj kvaliteti Hercegovina je, nakon Korzike, vodeća regija u proizvodnji smilja za svjetsko tržište. Tako je BiH prošle godine izvezla na tržište zapadne Europe i Amerike proizvode od smilja u vrijednosti više od dva milijuna KM ."Smilje je kultura koja je prepoznata kao važna za područje Hercegovine i za ukupan izvoz BiH, ali i s gledišta zapošljavanja i razvoja ruralnog područja", rekao je zamjenik glavnog tajnika Vanjskotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković.
 

"Prije nekih 15 godina otkupna cijena smilja bila je 0,30 KM, a danas je kilogram sirovog smilja 2,70 ili tri KM, što je dovelo do toga da ga nema dovoljno, a potražnja je svakodnevno sve veća. Smilje se našlo na listi ugroženih biljnih vrsta jer je eksploatirano gotovo cijele godine. Ljudi zbog potreba tržišta ne vode računa o prirodi, već beru smilje i kada nema cvijeta, odnosno kada nije dosegnuta njegova tehnološka zrelost", kaže Slobodanka Popović-Čomić, konzultantica u sektoru ljekovitog bilja. Po njezinim riječima država bi trebala zaštitila smilje, koje se još može naći u pojedinim dijelovima Hercegovine, tako da ograniči razdoblje kada se ta biljka smije skupljati.