Prije točno godinu dana, 4. srpnja 2013. donesena je nepravomoćna presuda u "Slučaju Franak“, kojom je sudac Trgovačkog suda Radovan Dobronić proglasio 8 tuženih banaka krivim za nezakonito poslovanje kod ugovaranja kredita s valutnom klauzulom CHF i promjenjivom kamatnom stopom, podsjećaju iz udruge Franak.

Njihovo priopćenje povodom godišnjice u slučaju Franak prenosimo u cijelosti i bez izmjena:

Između 2004. i 2009. godine preko 100,000 ljudi podiglo je kredite s valutnom klauzulom CHF. Nakon 2009. godine počeo je nagli rast tečaja CHF-a, koji je 2011. godine dostigao svoj maksimum, ali su u svemu tome banke još i dodatno jednostrano povećavale kamate nekoliko puta, pa su se većini dužnika otplatne rate za CHF kredite povećale i za 70%. Uslijed takve alarmantne situacije, najprije kroz internetski forum, a kasnije i na sastancima uživo, mala skupina ljudi ugrožena enormnim poskupljenjem cijene kredita s valutnom klauzulom CHF, odlučila je pronaći izlaz iz dužničke krize pravnim putem. I tako je utemeljena Udruga Franak, koja danas ima preko 15,000 članova, i koja i dalje raste.

Osnivači i najraniji članovi Udruge Franak odlučili su da će podići kolektivnu tužbu protiv banaka koje su plasirale kredite s valutnom klauzulom CHF te da će na taj način pokušati zaštititi ne samo članove udruge, nego sve dužnike s valutnom klauzulom CHF. Prvi pokušaj podizanja kolektivne tužbe protiv 8 banaka završio je neuspješno, jer Udruga Franak nije legitimirana za podizanje takve tužbe. Nakon toga uspostavljena je suradnja s udrugom Potrošač, te je ta prema zakonu legitimirana udruga u ime Udruge Franak podigla novu kolektivnu tužbu protiv 8 banaka zbog njihova nezakonita poslovanja. Odvjetnica Nicole Kwiatkowski i aktivni članovi Udruge Franak zajednički su sudjelovali u pripremi kolektivne tužbe, koja je podignuta u travnju 2012. Četvrtoga srpnja te godine održano je prvo ročište. 

Sudac Radovan Dobronić vodio je proces u kojem je dokazano da su banke na nezakonit način ugovorile valutnu klauzulu CHF i promjenjivu kamatnu stopu u više od 100.000 kredita. 

Točno godinu dana nakon prvoga ročišta, 4. srpnja 2013. sudac Dobronić donio je nepravomoćnu presudu kojom se nalaže da tuženih 8 banaka moraju dužnicima u kreditima s valutnom klauzulom CHF ponuditi izmijenjene ugovorne odredbe na način da glavnica bude izražena u kunama u iznosu koji je isplaćen dužniku uz fiksnu kamatnu stopu koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora. Razlog za takvu presudu ima dva glavna temelja:

1. Banke nisu upozorile potrošače na rizik koji za njih predstavlja valutna klauzula CHF, a rizik postoji zbog toga što HNB ni na koji način ne štiti tečaj kune u odnosu na CHF za razliku od tečaja kune u odnosu na euro, zbog toga što je CHF valuta koja se slobodno kreće na međunarodnom tržištu novca, zbog toga što je CHF valuta u koju bježi kapital u kriznim vremenima uslijed čega u takvim vremenima potpuno nekontrolirano jača njezin tečaj u odnosu na druge valute te zbog toga jer je valutna klauzula CHF nuđena u vrijeme dok je tečaj CHF-a u odnosu na euro bio vrlo nizak, pa su banke mogle znati da tečaj CHF-a u budućnosti može samo rasti, a nikako padati. Ništa od toga nije bilo objašnjeno korisnicima kredita, i to su u sažetom obliku glavni razlozi za presudu o ništetnosti valutne klauzule CHF u svim ugovorima o kreditu s tom klauzulom.

2. Banke su u pravilu ugovorile s korisnicima kredita promjenjivu kamatnu stopu koja se mijenja jednostranom odlukom banke, bez ugovorenih egzaktnih podataka o načinu promjene i bez ugovorenih razdoblja kada se razmatra promjena kamate. To je bio glavni razlog za presudu o ništetnosti promjenjive kamate.

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Zašto nam najbolje misli padaju na pamet kad najmanje radimo?

štedi vrijeme i novac

Stres pri popisu zaliha? Ovo je rješenje koje to rješava jednim skeniranjem

Banke su na presudu uložile žalbu. Prošlo je godinu dana od prvostupanjske presude. Dužnici ugroženi divljanjem tečaja CHF-a i dodatnim divljanjem kamata čekaju sa zebnjom konačnu odluku Visokog trgovačkog suda, a dio dužnika u međuvremenu je postao potpuno kreditno nesposoban, zbog čega su se dogodile ovrhe nekretnina i deložacije obitelji. Ima i slučajeva sa smrtnim posljedicama, ima slučajeva raspada obitelji i slučajeva gubitka zdravlja, sve uslijed stresa zbog gubitka doma i gubitka vjere u život. 

U međuvremenu se dogodio niz nepravomoćnih presuda u Srbiji zbog nezakonitih kamata, donijeta je pravomoćna presuda zbog ništetnosti valutne klauzule CHF u jednom pojedinačnom sporu u Austriji, a saznajemo da mađarska vlast priprema zakon na temelju kojeg će banke morati vratiti dužnicima razliku preplaćenog novca zbog rasta tečaja CHF-a.

To je dokaz da se u okruženju Republike Hrvatske događaju pozitivne promjene kojima se steže pravni obruč oko bankarskih nezakonitosti zbog kojih su korisnici kredita s valutnom klauzulom CHF dovedeni do „dužničkog ropstva“.
Većina CHF dužnika i nakon 10 godina otplate rata još uvijek ima preostale kunske glavnice veće od kunskih iznosa koje su primili od banaka, a rate u kunskim iznosima su im veće za 30% do 40% od rata na početku otplate kredita.
Udruga Franak vjeruje u nastavak pozitivne pravne prakse u Republici Hrvatskoj te u skoro potvrđivanje prvostupanjske presude.