Štedionice se nadaju dobrom prosincu jer se upravo u tom mjesecu do sada obično sklapalo između 50 i 70 posto svih ugovora ostvarenih tijekom godine

Prošlogodišnje smanjenje državnih poticaja na stambenu štednju nakratko se negativno odrazilo na interes građana za stambenom štednjom. Smanjenje poticajnih sredstava s 25 na 15 posto građani su shvatili kao negativan signal pa je u gotovo svim štedionicama u drugom polugodištu 2005. došlo do pada broja sklopljenih ugovora. Međutim, već od početka ove godine, a pogotovo s pojavom kredita za međufinanciranje, došlo je do stabiliziranja tržišta te se, kako navode iz stambenih štedionica i kako pokazuju brojke, vraća trend štednje kakav je bio prije smanjenja poticaja.

Manje ugovora
“Odljev klijenata u drugoj polovici 2005. bio je pojačan u odnosu na prijašnje godine, međutim nije se radilo o tako velikom odljevu kao što se pretpostavljalo. Mišljenja smo da se radilo više o nezadovoljstvu klijenata načinom na koji je to učinjeno – retroaktivno, nego samim novim uvjetima. Nakon određenog vremena klijenti su došli do zaključka da je, naravno, 15 posto manje od 25 posto, ali da je to daleko najbolje što na tržištu postoji”, pojasnio je predsjednik Uprave Wüstenrota Zdravko Anđel. Wüstenrot je u prva tri tromjesečja ove godine zabilježio oko 3000 manje sklopljenih ugovora nego u istom razdoblju protekle godine. Prva stambena štedionica i Raiffeisen stambena štedionica ostvarile su pad ili usporeni rast zainteresiranosti građana, a PBZ stambena štedionica jedina je zabilježila porast broja sklopljenih ugovora u odnosu na isto razdoblje lani. Podatke nije željela poslati jedino HPB stambena štedionica zato što posluje svega pet mjeseci. U proteklih nekoliko godina već je postala ciklička pojava da građani krajem godine pokazuju najviši interes za otvaranje stambene štednje. Naime, u prosincu se do sada sklapalo 50 ili čak do 70 posto svih ugovora sklopljenih u godinu dana. Međutim, iz Prve stambene štedionice upozoravaju da, iako je još u prosincu povećan interes u odnosu na ostale mjesece, to je povećanje interesa ove godine smanjeno na 20 do 30 posto. Zbog ovog podatka o smanjenoj sezonskoj navici građana o sklapanju ugovora o stambenoj štednji zaključuju da je ovaj način štednje za kupnju ili opremanje vlastitog stambenog prostora potpuno zaživio. Kako bi zadržale interes građana, štedionice su smanjenju državnih poticaja morale doskočiti novim ponudama sa znatno povoljnijim i konkurentnijim kamatama na štednju i kredite te uvođenjem novih pogodnosti. Štedionice također pokazuju interes da se zakonski regulira izravno financiranje stanogradnje od stambenih štedionica, no to dosad nije bio slučaj.

Faktor međufinanciranja
Jedna od novina za štediše su krediti za međufinanciranje koji su uvedeni prošle godine, a čija je pogodnost što se mogu dobiti i prije isteka ugovorenog roka štednje od minimalno dvije godine i nisu ograničeni uplatama kao što su redovni krediti stambenih štedionica. Prve dvije godine na ove se kredite plaća kamata na cijeli ugovoreni iznos, a nakon toga dolazi do “prebijanja”, odnosno od iznosa kredita se odbija ušteđeni iznos te se otplaćuje preostali dio kredita. Trendovi pokazuju da će se usporeni rast interesa građana pojačati u sljedećem razdoblju po stopi od 5 do 10 posto.

Stambeni krediti godišnje rastu 35 posto

Za stambeno zbrinjavanje većini građana ne preostaje ništa drugo nego posegnuti za jednim iz bogate ponude stambenih kredita. Brojke pokazuju da su ukupni krediti stanovništvu na kraju rujna iznosili 182,6 milijardi kuna, što je za 3,7 milijardi kuna više nego u mjesecu prije, pokazuju podaci HNB-a. To spada među veće mjesečne poraste u ovoj godini pri čemu su krediti stanovništvu povećani za 2,3 milijarde kuna, a trgovačkim društvima za 911 milijuna kuna u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu isto razdoblje godine prije građani su se zadužili za novih 16,9 milijardi kuna. Više od polovice povećanja odnosi se na stambene kredite koji bilježe visoku godišnju stopu rasta od 35 posto.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret