Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda proizvođača u Hrvatskoj bile su krajem svibnja 0,8 posto veće u odnosu na travanj, dok su u odnosu na svibanj prošle godine bile više 0,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Promatrano prema glavnim industrijskim grupacijama, potkraj svibnja su na mjesečnoj razini zalihe u grupaciji trajnih proizvoda za široku potrošnju bile više za 6,6 posto, a u grupaciji energije za 6,2 posto.

Veće su i zalihe u grupaciji intermedijarnih proizvoda, i to za 2 posto, kao i zalihe netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za tek 0,1 posto, dok su zalihe kapitalnih proizvoda krajem svibnja bile 14,8 posto niže nego krajem travnja.

Na godišnjoj su razini, pak, na kraju svibnja zalihe netrajnih proizvoda za široku potrošnju bile veće 8,6 posto, dok su zalihe kapitalnih proizvoda bile 1,1 posto više.

Zalihe trajnih proizvoda za široku potrošnju istodobno su smanjene za 8,8 posto, a intermedijarnih proizvoda za 6,6 posto, dok su zalihe energije u svibnju bile za 4 posto niže nego u isto vrijeme lani.

Kada se, pak, promatra prema područjima djelatnosti, na međugodišnjoj su razini zalihe u prerađivačkoj industriji, koja obuhvaća više od 95 posto industrijske aktivnosti u Hrvatskoj, porasle za 0,9 posto. Zalihe u sektoru rudarstva i vađenja, na koje 'otpada' 4,34 posto industrije, krajem svibnja su, pak, bile 0,5 posto veće nego prošle godine.

Najveće povećanje zaliha u svibnju u odnosu na isti lanjski mjesec zabilježeno je u proizvodnji papira i proizvoda od papira, 29 posto.

Više zalihe na međugodišnjoj razini bilježe i neke od proizvodnih djelatnosti sa značajnijim udjelom u industrijskoj proizvodnji, poput prehrambene industrije, na koja 'otpada' 19,35 posto ukupne industrijske aktivnosti, a u kojoj su zalihe krajem svibnja bile 17,7 posto više nego u svibnju lani.

Usklađenost

Klik, narudžba, dostava – a što se zapravo događa iza kulisa?

Sajam računovostva, financija i tehnologija

U Zagreb stiže prvi regionalni sajam računovodstva, financija i tehnologije

Povećane su i zalihe u proizvodnji pića, čiji je udio u ukupnoj industrijskoj aktivnosti 7,38 posto, i to za 3,6 posto u odnosu na prošlu godinu, kao i zalihe u proizvodnji nemetalnih mineralnih proizvoda, koje čine udio od 11,9 posto, i to za 2,4 posto.

Osjetnije međugodišnje smanjenje zaliha među djelatnostima koje imaju značajniji udio u hrvatskoj industriji bilježi se, pak, u kemijskoj industriji, i to za 16 posto, dok su zalihe u farmaceutskoj industriji smanjene za 3,7 posto.