Problem eurizacije može se riješiti samo na dugi rok i uz smislenu i sveobuhvatnu ekonomsku politiku, poručio je viceguverner Hrvatske narodne banke (HNB) Michael Faulend na panelu guvernera u sklopu godišnje konferencije Europskog fonda za jugoistočnu Europu (EFSE) koja se održava u armenskoj prijestolnici Erevanu. Eurizacija, odnosno dolarizacija tranzicijskih ekonomija i problemi koje nosi zauzela je dobar dio rasprave. Faulend smatra kako je eurizacija teška, ali ne i terminalna bolest. 

Monetarna nestabilnost 
Uzrok nepovjerenju u domaću valutu, koje se u slučaju Hrvatske ogleda u 75 posto depozita u eurima, Faulend nalazi u prošlosti i tadašnjoj monetarnoj nestabilnosti. "Uz takvu strukturu depozita, normalno je da banke većinom kreditiraju u euru. Medutim, upravo zato morate voditi vrlo discipliniranu monetarnu politiku ako želite izbjeći devastirajuće posljedice po ekonomiju", istaknuo je Faulend. Upravo je tečajna politika HNB-a bila povod za značajnu raspravu među sudionicima.

Prema riječima Radovana Jelasityja, predsjednika Uprave mađarske podruznice Erste banke, upravo je Hrvatska dobar primjer koliko je eurizacija dubok problem koji se ne može riješiti preko noći."U Hrvatskoj imate 20 godina stabilan tečaj, a ipak je 75 posto depozita u eurima", izjavio je Jelasity.  Nerses Yeritsyan, zamjenik guvernera armenske središnje banke, smatra kako uzrok nepovjerenja hrvatskih građana možda leži u tome što HNB nije proglasio fiksni tečaj kune prema euru. Michael Faulend nije ostao dužan na takve primjedbe: uzvratio je kako hrvatska tečajna politika nije fiksna i dopušta manje fluktuacije s ciljem da se spriječe spekulacije s kunom. 

Makedonski poučak 
Jedna od tema panela bila je i kako ojačati kreditiranje malih i mikro poduzetnika, na što je EFSE i fokusiran. Prema misljenju Torstena Becka, profesora bankarstva i financija na londonskoj Cass Business School, banke bi trebale polagati malo manje pažnje na kolaterale koje poduzetnici mogu ponuditi prilikom traženja kredita, a više na novčani tok. "Bankama treba šira slika kad procjenjuju kreditnu sposobnost", dodao je Beck. Viceguverner HNB-a rekao je kako je to dobra ideja, ali će je komercijalne banke teško prihvatiti. Ipak, da i banke mogu učiniti nešto kad kriza pogodi male poduzetnike, inače najranjivije na negativne ekonomske cikluse, pokazuju i makedonska iskustva. Kako je rekla Milica Arnaudova Stojanovska, generalna direktorica za superviziju makedonske središnje banke, dio banaka tijekom krize ponudio je nove kreditne proizvode poduzetnicima prilagođene kriznim uvjetima. "Te banke sada imaju nižu razinu nenaplativih kredita", istaknula je Arnaudova Stojanovska.

EFSE: Lani 211,3 mil. eura poduzetnicima

Najviše kreditirali u Srbiji i BiH, Hrvatska i Makedonija na začelju 

Kad je riječ o kreditiranju malih i srednjih poduzetnika, Europski fond za jugoistočnu Europu (EFSE) lani je ostvario zavidne rezultate. Kako je istaknula Monika Beck, predsjednica Odbora EFSE-a, lani je fokus fonda bio na financiranju projekata u poljoprovredi, a partnerskim financijskim institucijama, kojih je trenutačno 71. plasirano je rekordnih 211,3 milijuna eura namijenjenih kreditiranju poduzetnika. Nove investicije podigle su dostupni kapital na 962 milijuna eura, od čega je 66 posto došlo iz privatnih institucija. Od početka rada fonda ukupna vrijednost financiranih projekata dosegnula je s posljednjim danom prošle godine vrijednost od 826,2 milijuna eura. Najveći dio financiranih projekata na području jugoistočne Europe odnosi se na Srbiju (24,2%) te BiH (12,3%). Hrvatska i Makedonija su na začelju sa 2,4, odnosno 2,3 posto udjela u projektima.