Ima li hrvatska država mogućnost utjecati na eventualnu MOL-ovu odluku da proda dionice Ine koje ima u posjedu?

Ovo pitanje ponovno je aktualizirano nakon presude Vrhovnog suda u slučaju Ina/MOL. U obrazloženju presude sudsko vijeće u sastavu: Zdenko Konjić, Dražen Tripalo i Marin Mrčela, među ostalim, utvrdilo je kako je i dalje na snazi odredba sadržana u članku 10. Zakona o privatizaciji Ine. Tamo je navedeno kako za vrijeme dok je Republika Hrvatska vlasnik najmanje 10 posto udjela u Ini nitko ne može steći više od 10 posto udjela u kompaniji bez posebnog odobrenja koje izdaje hrvatska Vlada. Kako Hrvatska i dalje posjeduje oko 44 posto dionica, iz takvoga zaključka Vrhovnog suda proizlazi da i dalje svatko tko bi želio kupiti značajniji udjel u Ini te ne bi mogao učiniti bez dozvole hrvatske Vlade.

Ta činjenica iznimno je važna u kontekstu međudioničarskih prijepora Hrvatske vlade i MOL-a, koji je već nekoliko puta sugerirao kako razmatra i mogućnost prodaje svog udjela u Ini. U široj javnosti dosad se smatralo kako je riječ o procesu na koji Hrvatska nema mogućnost utjecati, niti kroz pravo prvokupa, niti kroz zabranu prodaje spornih dionica trećoj strani, jer su to bila prava koja je Hrvatska imala temeljem Međudioničarskog ugovora s MOL-om, ali i izgubila jer nije preuzela Inin plinski biznis kako se obvezala. Ipak, sada se čini da Hrvatska ima snažnu polugu utjecaja na to tko bi mogao biti novi ulagač u Inu, što će pak neosporno utjecati i na odnos snaga u pregovorima. Zanimljivo je pritom naglasiti kako je spomenuti članak 10. Zakona o privatizaciji Ine Vlada namjeravala ukloniti još sredinom prošle godine. Inicijativu je predvodio premijerov savjetnik za europsko pravo i šef NO-a Ine Siniša Petrović, koji je tvrdio kako je to nužno zbog usklađenja s europskom pravnom stečevinom koja ne dopušta državama da budu u povlaštenim uvjetima u odnosu na druge dioničare u trgovačkim društvima.

Tom se stavu oštro suprotstavio tadašnji ministar financija Slavko Linić, ustvrdivši da Zakon ne treba mijenjati i da nije u protivnost s EU pravilima. Na kraju se od zakonskih izmjena odustalo, što se iz današnje perspektive čini kao dobra odluka. U svom odgovoru na upit Poslovnog dnevnika iz MOL-a su poručili kako ne mogu komentirati odluke Vrhovnog suda, ali kako je 'spomenuti članak u sklopu procedure pristupa Hrvatske EU ocijenjen kao kršenje principa slobodnog kretanja kapitala od strane Europske komisije'. Utoliko je za očekivati da će MOL pokušati osporiti ovu odredbu, no taj će proces potrajati. Jedan ugledni hrvatski pravni stručnjak smatra kako će ključno biti utvrditi je li takva odredba u suglasju s Ustavom. "To je lex specialis i kao takav nadređen je Zakonu o trgovačkim društvima i Zakonu o preuzimanju dioničkih društava. Pitanje je samo može li se takva odredba u slučaju Ine okarakterizirati kao zaštita interesa i sloboda RH, u kojem slučaju članak 50. Ustava dopušta ograničavanje vlasničkih prava i poduzetničkih sloboda", kaže naš sugovornik.