Ta inicijativa je dobra, treba je podržati sa svih razina, ali i tražiti da se dobro pripremi i tek onda krene u primjenu.

Kroz proteklih dvadesetak godina značajno smo povećali i količine i kakvoću meda, vrijeme je da se nešto učini i na zaštiti, brendiranju. Međutim, projektu se mora pristupiti ne samo vizualno kreativno već ga treba obuhvatiti cjelovito, jer još uvijek nismo savladali neke osnovne analitičke detalje.  

Na što konkretno mislite, u čemu je problem?
Hrvatska još uvijek nema laboratorij u kojem bi se moglo pouzdano utvrditi je li med patvoren, što je važnije radi uvoza nego domaće proizvodnje. Oprema predstavlja trošak od samo 1,25 milijuna kuna, no nema volje. Osobno tu ideju guram već četiri godine i pokušavam izboriti da se problem konačno riješi, nažalost još nisam uspio.    

Imamo li meda za izvoz i može li ova oznaka doprinijeti boljoj prodaji?
Govori se o godišnjoj proizvodnji 8000 tona, kroz izvoz prodamo oko 300 tona, potrošnja po stanovniku procjenjuje se na pola kilograma. U toj križaljci nešto ne štima, no nitko još nije dao odgovor – gdje je med. O izvozu mogu govoriti kroz vlastito iskustvo, bili smo cjenovno povoljniji na tržištu Bliskog istoka, a posao su dobili Nijemci, a oni med kupuju po Južnoj Americi. U Njemačkoj smo pak doznali da lokalni pčelari trgovcima plaćaju da na policama ne drže uvozni, već njihov med.