Povodom Svjetskog dana zaštite okoliša WWF je u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode predstavio novu analizu i karte ključnih rijeka u Hrvatskoj i regiji koje se ističu po biološkoj raznolikosti i očuvanosti staništa. Ovo je prvi korak u procesu koji WWF provodi u cijeloj regiji kako bi se osigurala budućnost najznačajnijih rijeka te usluge koje one pružaju društvu. 

U lipnju prošle godine Međunarodna komisija za zaštitu Dunava (ICPDR) 1, uključujući i predstavnike Hrvatske, usvojila je dokument „Smjernice za održivu hidroenergetiku“ u kojem se predviđa i osnivanje „zona isključenja“. Kako se u dokumentu ne navodi koju bi metodologiju trebale države primijeniti, WWF je u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode i neovisnim stručnjacima iz regije razvio metodologiju, koju bi i Vlada mogla primijeniti prilikom službene identifikacije zona isključenja.

„Dobro očuvane rijeke važna su prednost za Hrvatsku ali vidimo da u posljednje vrijeme dolazi do prenaglog odlučivanja za iskorištavanje tog potencijala za energetske i vodnogospodarske svrhe. WWF je napravio analizu kako bi utvrdio koje su najvrjednije rijeke u Hrvatskoj i koje stoga zaslužuju posebnu pažnju prilikom planiranja infrastrukturnih projekata. Željeli bismo da ovo postane početak procesa nominacije zona isključenja u koji treba Vlada Republike Hrvatske uključiti širok spektar dionika“, izjavila je Irma Popović Dujmović iz Mediteranskog programa WWF-a.

Metodologija WWF-a kao najvrjednije rijeke identificira one koje su u dobrom i vrlo dobrom stanju, te sa značajnom prisutnošću endemskih i zaštićenih vrsta riba i zaštićenih područja. Analiza 82 rijeke u Hrvatskoj pokazala je da su mnoge od njih u dobrom ili vrlo dobrom stanju, dok ukupna duljina najvrjednijih riječnih segmenata iznosi čak 3.301 km, što obuhvaća 73% ukupne duljine analiziranih rijeka.

„Premda nam pružaju različite usluge (pročišćavanje voda, sprječavanje poplava, proizvodnja biomase), vodeni su ekosustavi i usluge koje nam pružaju, izrazito ugroženi najrazličitijim ljudskim aktivnostima. Stoga je bilo neophodno prvo spoznati koji od riječnih sustava još uvijek sadržavaju visoko vrijedan prirodni kapital, kako bi usluge riječnih ekosustava ubuduće mogli koristiti na optimalan, održivi način. Stoga rezultati projekta predstavljaju temelj za donošenje budućih razvojnih odluka koje će uz poticanje održivog razvoja dugoročno čuvati i prirodni kapital na kojem se takav razvoj mora i jedino može dugoročno temeljiti“, izjavio Matija Franković iz Državnog zavoda za zaštitu prirode. 
„Odgovorni razvoj hidroenergetike može biti vrijedan doprinos proizvodnji iz obnovljivih izvora energije, a da utjecaj na okoliš i prirodu bude nizak”, re je Raimund Mair iz tajništva ICPDR-a. “Kako bi to postigli, ujedinili smo viđenja različitih interesnih skupina, uključujući proizvođače hidroenergije i organizacije za zaštitu okoliša, kako bi razvili smjernice za održivu hidroenergetiku u Dunavskom slivu. Smjernice će uskoro biti dostupne i na Hrvatskom jeziku“, dodao je Mair. 

Rijeke ne poznaju granice i rješenja za njihovo upravljanje trebaju biti usvojena na regionalnoj razini. WWF će u sljedećim mjesecima organizirati prezentaciju najvrjednijih rijeka i u Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori te započeti razgovore i sa tamošnjim institucijama, kako bi počeli proces nominacije i u tim državama i tako pridonijeli dugoročnom opstanku najznačajnijih rijeka u regiji Dinarskog luka.