EN DE

Od 2000 artikala čak 50 posto brendova hrvatskih proizvođača

Autor: Božica Babić
21. studeni 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Najavljeno je da već početkom prosinca slijedi otvaranje u Đakovu i Osijeku, a sljedeće godine po Dalmaciji, Istri i Primorju. Cilj je, pojasnio je šturo Vidak, imati ‘troznamenkasti’ lanac prodajnih mjesta

Lidl je (ne)očekivano i dalje zadržao svoju “doziranu” tajnovitost. Uoči otvaranja prvih 13 trgovina (odigrat će se istodobno 23. studenoga) dislociranih u 11 gradova središnje i sjeverne Hrvatske, ta je tvrtka brojnim novinarima jučer otvorila vrata jednog od tri zagrebačka diskonta. U takvim je prigodama inače uobičajeno da na novinarsku znatiželju o investiciji i strateškim planovima odgovara prvi čovjek unutar kompanije. Međutim, Bojan Luncer, direktor Lidla Hrvatska, nije se pojavio zbog “prezauzetosti”. Stoga su brojni upiti i dalje ostali nepoznanica budući da su boje Lidla diplomatski (ne)vješto branili Marin Vidak, voditelj prodaje, Tina Murat, voditeljica ljudskih resursa, Wanja Prelog, regionalni voditelj prodaje, i Željko Kostelnik, direktor logističkog centra.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Sadržaj polica
Taj je četverac jučer, za razliku od novinarske ekipe, više bio raspoložen za pokazivanje sadržaja polica, na kojima je kupcima na izbor ponuđeno oko 2000 artikala među kojima je navodno, čak 50 posto brendova hrvatskih proizvođača, nego za izravne odgovore.Tako je, među ostalim, poslovnom tajnom ostala i vrijednost investicije. Moglo se tek neodređeno, ali samouvjereno čuti da je “Lidl najveći izravan investitor na ovdašnjem tržištu unatrag nekoliko godina”. Najavljeno je da već početkom prosinca slijedi otvaranje u Đakovu i Osijeku, a sljedeće godine po Dalmaciji, Istri i Primorju. Cilj je, pojasnio je šturo Vidak, imati “troznamenkasti” lanac prodajnih mjesta. Na izravan upit da u tri znamenke stane 100, ali i 999 trgovina, Vidak je kratko uzvratio kako ipak ne može konkretizirati strategiju širenja Lidla na hrvatskom tržištu. Prvi pogled na prepune, uredno “postrojene” police, doista je ilustrirao prisutnost svih poznatijih domaćih brendova (Franck, Gavrilović, Jamnica, Kraš, Ledo, Podravka, Zvijezda…), ali i nekih malih, pa tako PIK Kutjevo za Lidl proizvodi brašno, a Daruvarska pivovara pivo. Tko sve od hrvatske prehrambene industrije radi njihove robne marke u Lidlu nisu htjeli precizirati. Uzvratili su, taj je podatak evidentan na deklaracijama proizvoda.

Lidl je (ne)očekivano i dalje zadržao svoju “doziranu” tajnovitost. Uoči otvaranja prvih 13 trgovina (odigrat će se istodobno 23. studenoga) dislociranih u 11 gradova središnje i sjeverne Hrvatske, ta je tvrtka brojnim novinarima jučer otvorila vrata jednog od tri zagrebačka diskonta. U takvim je prigodama inače uobičajeno da na novinarsku znatiželju o investiciji i strateškim planovima odgovara prvi čovjek unutar kompanije. Međutim, Bojan Luncer, direktor Lidla Hrvatska, nije se pojavio zbog “prezauzetosti”. Stoga su brojni upiti i dalje ostali nepoznanica budući da su boje Lidla diplomatski (ne)vješto branili Marin Vidak, voditelj prodaje, Tina Murat, voditeljica ljudskih resursa, Wanja Prelog, regionalni voditelj prodaje, i Željko Kostelnik, direktor logističkog centra.

Sadržaj polica
Taj je četverac jučer, za razliku od novinarske ekipe, više bio raspoložen za pokazivanje sadržaja polica, na kojima je kupcima na izbor ponuđeno oko 2000 artikala među kojima je navodno, čak 50 posto brendova hrvatskih proizvođača, nego za izravne odgovore.Tako je, među ostalim, poslovnom tajnom ostala i vrijednost investicije. Moglo se tek neodređeno, ali samouvjereno čuti da je “Lidl najveći izravan investitor na ovdašnjem tržištu unatrag nekoliko godina”. Najavljeno je da već početkom prosinca slijedi otvaranje u Đakovu i Osijeku, a sljedeće godine po Dalmaciji, Istri i Primorju. Cilj je, pojasnio je šturo Vidak, imati “troznamenkasti” lanac prodajnih mjesta. Na izravan upit da u tri znamenke stane 100, ali i 999 trgovina, Vidak je kratko uzvratio kako ipak ne može konkretizirati strategiju širenja Lidla na hrvatskom tržištu. Prvi pogled na prepune, uredno “postrojene” police, doista je ilustrirao prisutnost svih poznatijih domaćih brendova (Franck, Gavrilović, Jamnica, Kraš, Ledo, Podravka, Zvijezda…), ali i nekih malih, pa tako PIK Kutjevo za Lidl proizvodi brašno, a Daruvarska pivovara pivo. Tko sve od hrvatske prehrambene industrije radi njihove robne marke u Lidlu nisu htjeli precizirati. Uzvratili su, taj je podatak evidentan na deklaracijama proizvoda.

Širenje
S diskontima velikim 1100-1400 kvadrata Lidl namjerava postati poželjna trgovina u susjedstvu, naglasili su. Da nemaju male ambicije, najbolje potvrđuje naknadno širenje distribucijskog centra, lociranog nadomak Jastrebarskog. Iako je završen još lani, u međuvremenu je povećan sa 35.000 na 45.000 četvornih metara, što je dostatno za dnevni prihvat/otpremu 100 dostavnih vozila. Stoga ne namjeravaju investirati u još jedan logistički centar na području Ivanić Grada, o čemu su mediji špekulirali, budući da su kupili veći zemljišni kompleks.

Profit ili kupci
Izloženi artikli jučer još (ni)su imali cjenik, na svim je policama stajao istovjetan iznos – 100 kn, što je i razumljivo s obzirom na ‘produljene uši’ konkurencije. Premda su ponavljali kako je njihov glavni moto “niskim cijenama pridobiti zadovoljne kupce, domaćini nisu bili pripravni otkriti čak ni mogući postotak jeftinoće prema konkurenciji. Iz novinarskog kruga to je izazvalo komentar – “Mislili smo da je tvrtki cilj profit, a ne kupci”.

Crna knjiga neistina
Protiv sindikata nemaju ništa, kratko su uzvratili u Lidlu na upit hoće li dopustiti sindikalno organiziranje, ističući da su informacije objavljene u Crnoj knjizi neistinite. Kontrirali su podatkom o već otvorenih 500 dobro plaćenih radnih mjesta. Tako poslovođa trgovine ima bruto plaću od 10.000 kuna, zamjenik 7000, dok će trgovci u Zagrebu primati po 5000, a ostatku županija po 4500 kuna. Svi su primljeni na neodređeno, radni tjedan iznosi 40 sati, dok se ostali rad (nedjelja, prekovremeni, noćni) plaća sukladno kolektivnom ugovoru. Elektronički obračun satnice jamči plaćanje svake minute, ustvrdili su.

Autor: Božica Babić
21. studeni 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close