Sredinom tjedna Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) objavit će novo izvješće o regiji, no za razliku od većine ostalih država, ono će za Hrvatsku pokazati da su nade o oporavku ove godine uzaludne.

"Još ne mogu reći brojku za 2014., hoće li biti lagano u minus ili u plus, no jasno je da neće biti značajna oporavka", najavio je Peter Sanfey iz EBRD-a u razgovoru s novinarima iz regije u londonskom sjedištu banke.Prosječan rast u regiji u 2014. bit će između dva i tri posto, što u EBRD-u ocjenjuju pozitivnim, no daleko od potencijala. Zato najnovije izvješće nosi naziv "Zapeli u tranziciji". Na pitanje kako ocjenjuje situaciju u najnovijoj članici EU, Sanfey odgovara: "Očekivali smo da će Hrvatska biti bolja uzme li se u obzir opća razina prosperiteta i to što je članica EU. No, zemlja dosad nije imala opipljivih koristi od članstva u Uniji". EBRD je zabrinut zato što Hrvatska još nije izašla iz recesije. Dašak optimizma investitori vide u ulasku Hrvatske u proceduru prekomjernog deficita.

"Problemi u Hrvatskoj svode se na manjak povjerenja potrošača, ali i tvrtki. Investicije su na vrlo niskoj razini od početka krize, uz probleme administracije, reforme pravosuđa i poslovnog okruženja", kaže Sanfey, dodajući da je smanjenje deficita moguće provesti, što se vidi na primjeru Rumunjske. "Pod uvjetom da se eurozona oporavi, rast će se vratiti u Hrvatsku; ako ne ove godine, onda iduće. Ono što zasad od Hrvatske nemamo jest osjećaj žurnosti da se riješe problemi i provedu reforme. To je ono što najviše nedostaje", ističe Sanfey. Unatoč negativnu utjecaju na rast u kratkom roku, Vladi bi preporučio da najprije smanji fiskalni deficit smanjenjem državne potrošnje, umjesto traženja novih poreza. Potom na red trebaju doći poboljšavanje poslovne klime, posebno izdavanje dozvola, sporo pravosuđe i birokracija.

Javni dug

Ulagače ne zanima samo brojka, važno i upravljanje  

Javni dug nam je veći od 60%, na jesen ekonomisti očekuju da će računica pokazati 80 posto. Razlog za brigu? 
"To mi je novost. Moram pogledati kako će tehnikalije utjecati na mjerenje javnog duga i u drugim zemljama. Bila bi to dramatična promjena. Nema čarobne brojke kada je javni dug pretjeran, maastriški kriteriji povukli su crtu na 60 posto, no neke zemlje su daleko iznad toga. Ulagače ne zanima samo brojka, žele vidjeti kako će se upravljati dugom. Ako je zaista tako, Vlada treba biti sprema objasniti što to znači", kaže Sanfey.