Lista poreznih dužnika, fiskalizacija i predstečajne nagodbe, ali i smanjene rate kredita u švicarcima te porezne promjene u sustavu poreza na dobit (reinvestirana dobit kao olakšica) dio su lepeze poteza koji su obilježili mandat naprasno maknutog s funkcije ministra financija Slavka Linića. No, nije sve išlo glatko niti u skladu s planom 21. Veliku podršku pogotovo od gospodarstva Linić je stekao najavom smanjenja stope zdravstvenog doprinosa sa 15 na 13 posto u prvoj godini mandata, uz najavu novog smanjenja u narednoj godini ovisno od uvođenja poreza na nekretnine. Na isti način je i prvo snižavanje stope PDV-a na 10 posto za turizam (zbog konkurentnije pozicije) popraćeno poduzetničkim aplauzom, a onda je rupa u državnoj blagajni pritisnula Linića da povuče, za ukus poduzetnika, neke nepopularne poteze. Vladi je predložio vraćanje na više razine, a danas, pak, smijenjeni Linić zbog slučaja precijenjenog zemljišta Spačve iz Vlade odlazi pod do kraja nerazjašnjenim okolnostima. Nije niti jasno je li Linić smijenjen zbog greške, pa se dakle o tome još mora izjasniti Sabor, ili je dao ostavku na funkciju ministra financija, što bi zbog njegovih prijašnjih najava bio prilično nevjerojatan potez, kao i što ga je natjeralo na preokret.

• Trotjedni time out u ime partije

Linić iza sebe ostavlja nekoliko velikih projekata

Kako bilo, Linić iza sebe ostavlja nekoliko velikih projekata, ali i onaj po kojem će moguće biti najprepoznatljiviji: Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi koji je uveo restrukturiranje tvrtki u novom, hibridnom postupku.  Najavljen kao mjera Vladine ekonomske politike u borbi protiv 40-ak milijardi kuna naslijeđene nelikvidnosti navedeni zakon u primjenu je krenuo 1. listopada 2012. godine. Prema zadnjim Fininim podacima dosad je sklopljeno preko 1100 sudskih nagodbi koje se odnose na ukupno prijavljenih gotovo 19 milijardi kuna obveza dužnika. U spašenim tvrtkama sačuvano je 20-ak tisuća radnih mjesta, no zajedno s dužnicima za koje je zasad plan restrukturiranja prihvaćen, pa se i očekuje sklapanje nagodbe, spašena radna mjesta penju se na 27 tisuća. Pritom su dužnici prema tom zakonu prijavili Fini gotovo 60 milijardi kuna obveza, dok je sam institut predstečajeva praktički od početka primjene na udaru raznih kritičara, od sudaca, pravnika i revizora nadalje. Zbog mogućih zlouporaba i koruptivnosti predstečaja u primjeni zakona na kraju se sastalo i Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije. Debata koja se tom prilikom vodila potaknula je Vladu na radikalne izmjene tog instituta. Slijedi jačanje ovlasti sudova, odnosno prenošenje predstečaja u sudsku nadležnost ubuduće kroz novi sudski, a ne više upravni postupak. No, trenutačno se pred Ustavnim sudom nalazi ukupno 18 prijedloga za ocjenu ustavnosti predstečajnih pravila. Najveći broj prijedloga, konkretnije njih čak 16 podneseni su za ocjenu suglasnosti samog zakona s Ustavom, a postoje i dva koja se tiču ocjene suglasnosti dvije Vladine Uredbe o izmjenama zakona s Ustavom i samim zakonom. Odluka ustavnih sudaca očekuje se s velikim zanimanjem, iako je Vlada u sklopu promjena Stečajnog zakona već najavila da će predstečaj staviti pod kontrolu stečajnih sudova. Što će reći Ustavni sud i kako će njegova odluka utjecati na postupke, ali i šire od toga, trenutačno je velika nepoznanica. Mišljenja oko toga su podijeljena, primjerice, sudac Mislav Kolakušić s Trgovačkog suda u Zagrebu, medijski poznat kao simbol otpora predstečajnom zakonu, smatra da su se u međuvremenu pravila toliko izmijenila, pa bi Ustavni sud eventualno mogao ukinuti odredbe koje i tako više nisu na snazi. 

Ipak, jasno je da će se cijelo klupko tek odmotati upravo kad Ustavni sud donese svoju odluku, pa je po nekima i smjena Linića moguće tempirana u očekivanju odluke ustavnih sudaca. Suprotno, pak,  neslužbenim najavama da slijedi odluka u tom vrućem predmetu, iz Ustavnog suda poručuju da se još radi na predmetima. Naime, na upit Poslovnog dnevnika iz Ustavnog suda odgovoreno je da je "rješavanje svih ovih predmeta u tijeku te da se u ovom času još ne može predvidjeti kad se može očekivati donošenje odluke Ustavnog suda". "U postupcima za ocjenu suglasnosti  zakona s Ustavom i suglasnosti drugog propisa s Ustavom i zakonom Ustavni sud odlučuje na sjednici (članak 47. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske i članak 10. točka 4. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske) koju čine svi suci Ustavnog suda. Sukladno Poslovniku Ustavnog suda Republike Hrvatske podaci o sucu-izvjestitelju i ustavnosudskom savjetniku kojima je predmet raspoređen nisu dostupni javnosti (članak 96. stavak 1.)", navodi se u odgovoru Ustavnog suda. 

Borba protiv poreznih utaja – fiskalizacija

Zbog sprječavanja poreznih utaja u području poslovanja gotovinom od početka 2013. na snazi je novi Zakon o  fiskalizaciji u prometu gotovim novcem. U novi sustav za koji je Linić dobio bitku protiv raznih protivnika postupno su ušli svi poduzetnici koji posluju s gotovinom: uveli su fiskalne certifikate i fiskalne blagajne te se umrežili  s Poreznom upravom. Time je ostvaren efikasan nadzor nad evidentiranjem ostvarenog prometa u gotovini, a u prvoj godini primjene fiskalizacije porezne evidencije kažu da je bilo izdano 2,2 milijarde takvih računa. Ipak, podaci o pravim efektima fiskalizacije sa zanimanjem se očekuju.  Učinak na punjenje državne blagajne biti će poznat na temelju obrada predanih poreznih prijava za porez na dohodak i porez na dobit u 2013. Sudeći prema preliminarnim podacima PU na kraju kolovoza prošle godine u svim je djelatnostima iznos oporezivih isporuka porastao ukupno za 13 milijardi kuna. Poreznici su lani obavili 35 tisuća nadzora u primjeni zakona o fiskalizaciji, te u 17 posto nadzora utvrdili nepravilnosti. Daljnje aktivnosti posebice se najavljuju prema neizdavateljima računa.  

Lista srama

Prvi, pak, potez datira iz sredine 2012. kad je Ministarstvo financija objavilo listu 100-njak tisuća najvećih poreznih dužnika koji duguju državi preko 50 milijardi kuna. U javnosti je lista poznatija kao 'stup srama'. Vlada je njome poručila da želi jasnu razliku između urednih i neurednih poreznih obveznika, kao i da se dugovi moraju vraćati. Dugovanja su razvrstana na dužnike PDV-a, poreza na dobit, poreza i prireza na dohodak, doprinosa za obavezna osiguranja, trošarina, poreza na promet nekretnina te na carinski dug. Najveći iznosi kod većine tvrtki stvoreni su za neplaćeni PDV i doprinose. Objavljena su imena tvrtki koje duguju više od 300.000 kuna poreza, poduzetnika koji duguju više od 100.000 kuna poreza te građana koji duguju više od 15.000 kuna poreza.