Rusko obvezničko tržište među prvima je osjetilo posljedice ukrajinske krize i sukoba sa Zapadom.

Prema navodima Financial Timesa, tamošnje ministarstvo financija povuklo se s tržišta i zaustavilo plasiranje nekoliko planiranih izdanja državnih obveznica. Prošloga je tjedna otkazana aukcija 5-godišnjih i 9-godišnjih obveznica denominiranih u rublji. U vrijeme kada je ruski rejting srezan na svega korak do "smeća", rublja sve više slabi, a dioničko tržište proživljava krizu, povlačenje s tržišta duga izgleda kao početak financijske katastrofe. Ali ne i u slučaju Rusije, smatraju inozemni analitičari."Neodržavanje obvezničkih aukcija je problem ako trebate novac, ali Rusija ga ne treba", kaže za FT Jan Dehn, voditelj istraživanja u fondu Ashmore Investment Management.

"Neizdavanjem obveznica Rusija investitorima poručuje: ne trebamo posuđivati novac od vas pod ovakvim financijskim uvjetima", dodaje Dehn. Temelj takvom stavu kakav si malo država u svijetu može dopustiti leži, naravno, u najsnažnijem ruskom oružju – plinu i nafti. Ako cijene nafte ostanu na sadašnjim razinama od 110 dolara za barel do kraja godine, Rusija ima dobre šanse da godinu zaključi s proračunskim viškom."Prodaja plina i nafte obračunava se u dolarima i kasnije konvertira u rublje, a slabljenjem ruske valute dolazi do efekta da proračun dobiva više novca. Konverzija u rublje vjerojatno pokriva potrebe za refinanciranjem čime se nadomještaju otkazane aukcije obveznica", ocjenjuje Dehn. Trenutno je Moskvi zaduživanje na tržištu izrazito skupo. Prinos na obveznice denominirane u rublji s dospijećem 2023. skočio je s 7,66 posto s početka godine na 9,31 posto. Ako prinosi ostanu tako visoki, vrlo je izvjesno da Rusija ove godine neće izaći s nijednim izdanjem denomiranim u dolaru ili euru.