Premda sporije nego mjesec dana prije, u ožujku je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj porasla treći mjesec zaredom, što nije zabilježeno još od početka recesije 2009. godine.

Državni zavod za statistiku objavio je danas da je industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u ožujku porasla za 1,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na ožujak prošle godine ojačala za 0,7 posto.

To je već treći mjesec zaredom kako industrija jača, što nije zabilježeno još od početka 2009. godine, od kada se vode kalendarski prilagođeni podaci.

Premda je rast u ožujku sporiji nego mjesec dana prije, kada je iznosio 1,6 posto, podatak je bolji od očekivanja.

Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je u ožujku industrijska proizvodnja oslabila za 0,1 posto na godišnjoj razini. Pritom je jedan očekivao rast od 0,5 posto, a ostali pad u rasponu od 0,2 do 0,5 posto.

„Riječ je o najduljem razdoblju rasta industrijske proizvodnje još od prvog tromjesečja 2008. godine. Rezultat je to ponajprije jačanja potražnje u Europskoj uniji, koja bilježi rast aktivnosti, što ima određeni pozitivni utjecaj na hrvatski izvoz“, kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Ističe kako je to vidljivo po rastu proizvodnje intermedijarnih proizvoda, gdje i inače Hrvatska ponajprije osjeti oporavak proizvodnje.

Promatrajući prema GIG-u, u ožujku je na godišnjoj razini najviše, 5 posto, porasla proizvodnja intermedijarnih proizvoda.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

S rastom od 4,9 posto slijedi sektor netrajnih proizvoda za široku potrošnju, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju porasla 1,7 posto.

Proizvodnja energije pala je, pak, 11,8 posto na godišnjoj razini, dok je sektor kapitalnih proizvoda oslabio 0,1 posto.

Stojić, međutim, upozorava da proizvodnja u sektorima koji više ovise o domaćoj potražnji ili stagnira ili slabi.

„Za održiviji rast industrijske proizvodnje nužno je jačanje domaća potrošnje“, zaključuje Stojić.

S time se slaže i Zdeslav Šantić, glavni ekonomist u Splitskoj banci.

„U prvom tromjesečju bilježe se puno pozitivniji trendovi u industrijskoj proizvodnji. No, moramo biti svjesni da domaća potražnja i dalje slabi. Uz to, vidljiv je i pritisak na pad cijena, dok je prostor za povećanje izvoza i pronalazak novih tržišta u kratkom roku ograničen“, kaže Šantić.

U prva tri mjeseca ove godine industrijska je proizvodnja ukupno porasla za 1,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Unatoč tome, Šantić na razini godine očekuje blagi pad proizvodnje.

„U prvom je tromjesečju, naime, razina industrijske proizvodnje najmanja, pa je i njezin efekt na razini cijele godine manji. Očekujemo da će i dalje trajati nepovoljni domaći i inozemni utjecaji, kao i restrukturiranje u industriji, stoga će na razini cijele godine doći do blagog pada industrijske proizvodnje“, zaključuje Zdeslav Šantić.