Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Saša Matijaš posluje u Hrvatskoj i Njemačkoj, a Vladi savjetuje…

Autor: Lidija Kiseljak/VL
29. travanj 2014. u 16:13
Podijeli članak —
Saša Matijaš, vlasnik tvrtke Textum Gmbh/G. Kovačić/PIXSELL

Saša Matijaš, vlasnik tvrtke Textum Gmbh, koja posluje u Hrvatskoj i Njemačkoj na temelju višegodišnjeg iskustva iznio je zanimljive usporedbe uvjeta poslovanja ovdje i u Njemačkoj.

Saša Matijaš, vlasnik tvrtke Textum Gmbh, koja posluje u Hrvatskoj i Njemačkoj, bio je gost na prošlotjednoj konferenciji HDZ-a o investicijama i na temelju višegodišnjeg iskustva iznio zanimljive usporedbe uvjeta poslovanja ovdje i u Njemačkoj.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

"Bilo mi je vrlo čudno da se sve institucije u Njemačkoj toliko trude oko mene objašnjavajući mi što sve mogu dobiti za pokretanje privatnog biznisa. Dobio sam kredit za obrtna sredstva, a jamac mi je bila država. Jedina im je garancija bila moja vjera za uspjehom. U Hrvatskoj sam imao osjećaj da je pokretanje privatnog biznisa velika i teška stvar, a dozvole za investiciju koju sam započeo prije osam godina nemoguća misija", kaže Matijaš.Matijaša je put u Njemačku odmah nakon srednje škole odvela nogometna karijera, no zbog teške prometne nesreće je prekinuta, a umjesto mirovine Matijaš se je odlučio na školovanje u području tekstila. Počeo je s radom u jednoj njemačkoj tekstilnoj tvrtki u kojoj je kasnije dogurao do mjesta direktora, a nakon nekoliko godina povukao se je i osamostalio, prvo kao prodajni predstavnik u Njemačkoj, a nakon toga otvorio tvrtku Textum sa sjedištem u Rijeci, koja se kasnije proširila na njemačko tržište.

Saša Matijaš, vlasnik tvrtke Textum Gmbh, koja posluje u Hrvatskoj i Njemačkoj, bio je gost na prošlotjednoj konferenciji HDZ-a o investicijama i na temelju višegodišnjeg iskustva iznio zanimljive usporedbe uvjeta poslovanja ovdje i u Njemačkoj.

"Bilo mi je vrlo čudno da se sve institucije u Njemačkoj toliko trude oko mene objašnjavajući mi što sve mogu dobiti za pokretanje privatnog biznisa. Dobio sam kredit za obrtna sredstva, a jamac mi je bila država. Jedina im je garancija bila moja vjera za uspjehom. U Hrvatskoj sam imao osjećaj da je pokretanje privatnog biznisa velika i teška stvar, a dozvole za investiciju koju sam započeo prije osam godina nemoguća misija", kaže Matijaš.Matijaša je put u Njemačku odmah nakon srednje škole odvela nogometna karijera, no zbog teške prometne nesreće je prekinuta, a umjesto mirovine Matijaš se je odlučio na školovanje u području tekstila. Počeo je s radom u jednoj njemačkoj tekstilnoj tvrtki u kojoj je kasnije dogurao do mjesta direktora, a nakon nekoliko godina povukao se je i osamostalio, prvo kao prodajni predstavnik u Njemačkoj, a nakon toga otvorio tvrtku Textum sa sjedištem u Rijeci, koja se kasnije proširila na njemačko tržište.

Tvrtka se bavi ponajprije tekstilom za stanovanje te tehničkim materijalima za proizvodnju auto sjedalica, dječjih kolica, dizajnerskih torbica itd., a kupci su poznati svjetski brendovi. Nedavno je pokrenuo tvrtku Lay-Z , novi brend u suradnji s dizajnerom Jurajom Zigmanom. Kaže da osobno nije imao većih problema s institucijama u Hrvatskoj osim sa sporim sustavom i sprečavanjem poduzetnika da se bavi svojim poslom, no čuje od kolega da imaju učestalih problema od porezne i drugih institucija, te gledanja na poduzetnike kao na 'babaroge', a ne na jedine koji stvaraju dodanu vrijednost i na svojim leđima nose sporu, tromu i tešku državu. "Institucije kao porezna uprava ili carina su u Njemačkoj prijatelji poduzetnika, oni su im sluge i savjetnici, jer ih poduzetnici financiraju. Daju vam mogućnost da ispravite greške, ali ih ne smijete ponavljati. Zato je u Njemačkoj lakše raditi, jer poduzetnici i investitori imaju povjerenje u institucije. S njima rastu i uče", kaže Matijaš.

U Hrvatskoj signali prema poduzetnicima nisu bili baš prijateljski, kaže, jer govoriti im da će nakon što zarade malo novaca, isti biti i oduzeti, ne da šalje loše signale nego i nemaju smisla. "Nitko ne može određivati maržu telekomunikacija, naftnoj industriji ili bankama. To je unaprijed izgubljena borba i trošenje energije. Možete im nametati davanja, no oni će samo i uvijek povećati cijene, što je novi udar za već dovoljno siromašnog Hrvata. Jedini način da se takve cijene smanje je uvesti konkurenciju", tvrdi. Smatra da bi se hrvatsko gospodarstvo trebalo bazirati na malom i srednjem poduzetništvu, kao što je slučaj u Njemačkoj, i da bi se na njih morale usmjeriti potpore. Oni u Njemačkoj omogućavaju sporiji rast, ali zato zdraviji i stabilniji, i s puno manje rizika. Kaže i da se Hrvatska ne mora zavaravati velikim investicijama, nego nam ciljna skupina trebaju postati mali privatni investitori, a onda će tu i tamo zalutati i neki veliki.

Autor: Lidija Kiseljak/VL
29. travanj 2014. u 16:13
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close