Radi neuspjeha u dogovoru oko novog kolektivnog ugovora oko 12 tisuća zaposlenika Hrvatske elektroprivrede sljedećeg bi mjeseca mogli dobiti 1500 do 2000 kuna manju plaću nego inače.

Dosadašnji kolektivni ugovor prestao je važiti zadnjeg dana ožujka, pa je u pogledu radnih i financijskih prava radnika važeći dokument trenutno interni HEP-ov Pravilnik o radu, inače akt temeljem kojeg su ta prava znatno niža nego temeljem kolektivnog ugovora. Ukoliko novi kolektivni ugovor ne bude potpisan do 1. svibnja plaće radnika HEP-a za travanj bit će obračunate prema Pravilniku o radu, te temeljem toga znatno niže. "Konkretno, radi se o 4 do 5 posto manjim plaćama, ali i manjim putnim troškovima. Po Kolektivnom ugovoru radnicima su se priznavali realni troškovi puta, dok se prema Pravilniku plaća zakonski minimum. Kolege koji žive nešto dalje od mjesta na kojem rade time bi mogli biti ozbiljno pogođeni pa se nadamo da će Uprava pronaći načina da izbjegne takav scenarij", kaže Dubravko Čorak, čelnik Hrvatskog elektroenergetskog sindikata, inače najvećeg sindikata u HEP-u.

Kakvo bi to rješenje trebalo biti trenutno je nejasno, no evidentno je kako dogovor oko novog Kolektivnog ugovora u HEP-u ne treba očekivati tako skoro. Naime, pregovori Uprave i sindikata HEP-a doživjeli su ozbiljan udarac prije nekoliko dana kad je Vlada objavila Plan upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske u kojem je, među mjerama namijenjenim smanjenju troškova u strateškim javnim poduzećima – u koje se ubraja i HEP – navedena uputa da se prestane s isplatom regresa, božićnica i ostalih dodataka na plaće, smanji prekovremeni rad, a razina troškova plaća i materijalnih plaća smanji za 2 posto. Ukoliko su ove upute obvezne za Upravu HEP-a i ostalih javnih poduzeća pri pregovorima o novim Kolektivnim ugovorima – a to proizlazi iz Vladinog dokumenta – sa sigurnošću se može predvidjeti kako socijalnog dogovora u HEP-u neće biti, jer bi pristanak na takve uvjete značio i značajno smanjenje prava radnika HEP-a.

ovom trenutku HEP ima jedan od bogatijih Kolektivnih ugovora u državi, a radnici uživaju niz vrlo materijalnih prava. Osim spomenute nadoknade realnih troškova prijevoza, HEP-ovi radnici primaju božićnicu i regres u punom neoporezivom iznosu, uskrsni dar od 400 kuna i niz drugih prava. U višemjesečnim pregovorima s Upravom postignuta je suglasnost oko zadržavanja gotovo svih ovih prava, ali i za povećanje naknade za izvanredni rad u slučaju prirodnih nepogoda, te povećanje naknade za pripravnost. Ipak, pregovaračka koplja slomila su se oko inzistiranja sindikata na povećanju plaće. Sindikalni prijedlog bio je da se plaće povećaju za oko 3,5 posto u prosjeku, a argumentiran je bio rastom troškova života od 2011. kad su posljednji put u HEP-u rasle plaće, činjenicom da je oko 2 tisuće ljudi napustilo tvrtku, te dobrim poslovanjem HEP-a. 

Sindikati se preračunali?
Zato su sindikati odbili prijedlog Uprave o zadržavanju plaća na aktualnoj razini, no kako je u međuvremenu Vlada donijela spomenuti Plan upravljanja, pitanje je hoće li novu ponudu uopće dobiti. Jesu li se sindikati preračunali? Denis Geto – čelnik najmanjeg HEP-ovog sindikata Tehnos – tvrdi da pregovori nisu trebali doći u slijepu ulicu. "Mi u pregovorima ne sudjelujemo, a o njihovom tijeku nemamo nikakvih službenih informacija, što držim da je nekorektno. Apsolutno podržavam sindikalne zahtjeve, ali se ne mogu oteti dojmu da smo došli u cajtnot s vremenom i da smo se već trebali početi pripremati za industrijske akcije", tvrdi Geto. Industrijske akcije podrazumijevaju i štrajk, što je opcija o kojoj nitko od sindikalnih vođa u HEP-u zasad ne želi govoriti, ali niti je maknuti sa stola. 

U istom košu s HŽ-om
Vladine upute Upravi HEP-a smatraju neodrživima, iako su svjesni da će otežati sklapanje novog Kolektivnog ugovora. "Smatram kako je Vladin plan upravljanja državnom imovinom jedan katastrofalan dokument, pun faktičkih netočnosti i krivih zaključaka. Zamislite da HEP doslovno primjeni uputu o smanjenju prekovremenog rada. Koliko bi domaćih potrošača zbog toga tijekom godine bilo bez struje? To su nebulozne stvari. Iz HEP-a Vlada povlači sto milijuna eura dobiti, a stavlja se u isti koš s gubitašima poput HŽ-a, koji ovise o proračunskom novcu, a istovremeno njihovim radnicima se primanja automatski usklađuju s rastom cijena života i to na godišnjoj osnovi. Kad mi to tražimo po prvi put u tri godine, onda je to problem?", kaže Čorak, dok Luko Marojica iz Nezavisnog sindikata radnika HEP-a naglašava kako su spremni na borbu: "Ako ćemo biti bez Kolektivnog ugovora, neka tako bude, ali to nosi posljedice. Moj mandat je da štitim prava zaposlenika HEP-a i pri tome ne pregovaram s Vladom, niti me nije briga što piše u Vladinim dokumentima. Ja pregovaram s Upravom HEP-a, Ako treba pregovarati s Vladom, onda neka nam to kažu", poručuje. Pokažu li sindikati takvu odlučnost u praksi, može se predvidjeti kako bi napetosti u kompaniji mogle eskalirati. Vlasniku i Upravi štrajk sasvim sigurno nije u interesu, no niti radnicima nije primamljiva ideja višemjesečnog pada prihoda. U takvoj situaciji dobitnika ustvari nema, pa bi se mnogi u HEP-u tijekom narednih mjeseci mogli prisjetiti pučke mudrosti o debelom vrapcu u ruci i neuhvatljivom golubu na grani.