Hrvatski se doktorandi obrazuju uglavnom za visokoškolske ustanove, a malo tko to obrazovanje vidi povezano s tržištem.

Istaknuto je to na Sveučilištu u Zagrebu na predstavljanju rezultata istraživanja provedenoga na temelju 1779 odgovora doktoranada sa 120 studija te 44 poslodavca. Većina ispitanika smatra da su jaki u kompetencijama stručne učinkovitosti, znatno manje u vještinama upravljanja ljudima. Vrlo mali broj studenata karijeru namjerava provesti izvan sustava znanosti i kroz samozapošljavanje. Istraživanje pokazuje ograničenu mogućnost prijelaza iz sustava visokog obrazovanja na tržište. Mnogi poslodavci smatraju da dosadašnji studiji nisu dobri u razvijanju osobnih i stručnih kompetencija te da nisu pripremljeni za tržište rada. Iako su poduzetnici pokazali načelni interes prema osmišljavanju programa razvoja vještina, interakcija o tome između sustava obrazovanja i tvrtki ne postoji, rečeno je.