Bivši guverner Željko Rohatinski pozvao je Vladu i središnju banku da reprogramiraju javni dug i tako osiguraju kapital za investicije.

Reprogramiranje bi se provelo korištenjem operacija na otvorenom tržištu ili, pojednostavljeno, centralna banka otkupila bi državni dug. "Time bi se oslobodio određen prostor za aktivniju ulogu države u sferi investicija", istaknuo je Rohatinski na okruglom stolu Banka magazina i Nezavisnog sindikata znanosti o deflaciji.  Rohatinski kaže da su strukturne promjene jedini način da se poveća zaposlenosti i efikasnost, ali kako je to proces koji donosi rezultat tek na dulji rok, treba ga nadopuniti konvencionalnim, ali i nekonvencionalnim mjerama tekuće ekonomske politike, od kojih je reprogram javnog duga u svakom slučaju nekonvencionalna jer se na njega zemlje odlučuju u iznimnim okolnostima.

Bivši guverner kaže da reprogram javnog duga pretpostavlja ispunjavanje niza preduvjeta, kao što su racionalizacija i stroga kontrola svih stavki proračuna koje nisu namijenjene investicijama, spremnost banaka i mirovinskih fondova da oslobođeni novac plasiraju u privatni sektor, sposobnost poduzetnika da realiziraju konkretne proizvodne programe, a spomenuo je i odustajanje od unaprijed definirane politike rigidnosti plaća. Rohatinski je u svom prvom javnom nastupu, nakon što se prije dvije godine povukao s mjesta guvernera, rekao da bi sve interesne skupine u zemlji trebale postići konsenzus jer svaka od spomenutih pretpostavki duboko zadire u interese pojedinih struktura ekonomije i društva, a nema čvrstih garancija da će i u kojem roku takav pristup donijeti uspjeh.  

"Jedna od mjera mogla bi biti uvođenje operacija na otvorenom tržištu u funkciji restrukturiranja i, praktički, reprogramiranja dijela javnog duga s ciljem da se smanjivanjem kamatnih stopa i produljivanjem rokova otplate kratkoročno smanje obveze države po toj osnovi koje sada iznose 3,5% BDP-a temeljem plaćanja kamata te 7,5% BDP-a temeljem otplata glavnice duga. Time bi se, kroz smanjene kamate, oslobodio u okviru definirane veličine strukturnog deficita određeni prostor za aktivniju ulogu države u sferi investicija", kazao je Rohatinski.   "Recesija je počela snažnim šokom izvana 2008., ali se postupno transformirala u pad ekonomske aktivnosti iza čega stoje domaći razlozi", kazao je Rohatinski. Hrvatska je od 2008. izgubila 217 tisuća radnih mjesta, 12% BDP-a, ima 18% nižu masu plaća, 16% nižu industrijsku proizvodnju, 21% manji promet u trgovini na malo, ali u isto vrijeme sadašnja razina proizvođačkih cijena u industriji još je 16% viša nego 2008., a potrošačkih za 11%. Deflacija se kod proizvođačkih cijena pojavljuje posljednjih osam mjeseci, a potrošačkih posljednja dva, a taj pad cijena iznuđeni je odgovor tržišta na raskorak vezan uz pad proizvodnje i rast cijena.