Rusija polako, u tišini, priprema izmjenu trase plinovoda Južni tok koji bi dovodio ruski prirodni plin do Austrije i Italije.

Prema navodima ruskog portala Ekspert koje prenosi Ruski vjesnik, Gazprom, izmijenjene političke okolnosti nakon ruske aneksije Krima potaknule su ideju da trasa prođe preko bivšeg ukrajinskog poluotoka čime bi se dvostruko smanjila dužina podmorske dionice ispod Crnog mora. Ta je dionica ujedno i najskuplji dio 16 milijardi eura teškog projekta Južni tok.Upravo je cijena izgradnje, inače najviša u povijesti, trenutno najveći izvor skepticizma oko tog projekta zbog upitne ekonomske isplativosti. Kako pišu ruski mediji, prolaskom preko Krima dužina podmorske dionice prema bugarskoj luci Varni iznosila bi 484 kilometra što je za 473 kilometra kraće od sadašnje planirane rute.Osim toga, dubina Crnog mora u tom je dijelu osjetno manja, prosječno malo više od 1000 metara dok prosječna dubina postojeće rute doseže 1700 metara.

Sve bi to cijenu izgradnje podmorske dionice snizilo sa sadašnjih 11 milijardi eura na 4,8 milijardi eura, ako se uračunaju i troškovi izgradnje 420 kilometara duge krimske kopnene dionice u iznosu od 1,2 milijarde eura.Zanimljivo je da je istovjetnu "krimsku trasu" zagovarala vlada u Kijevu dok je poluotok još bio u sastavu Ukrajine. Međutim, ruski plinski div tada je odbacio takvu mogućnost zbog tranzitnog rizika. Pripajanjem Krima za Rusiju (i Gazprom) takav rizik više ne postoji. U ruskoj kompaniji tamošnjim su medijima službeno negirali špekulacije o razmatranju mogućnosti izmjene trase plinovoda."Južni tok je prije svega namijenjen izvozu. Njegova gradnja se realizira sa stranim partnerima, koji financiraju dio projekta.

Izmjena konfiguracije za sobom povlači nužnost da se ponovno usuglase uvjeti sudjelovanja partnera u projektu i može dovesti do zaostatka u pogledu tempa njegove realizacije. Postavljeni rokovi početka eksploatacije plinovoda ne ostavljaju prostor za provođenje novog niza istraživanja", poručili su iz Gazproma. Ipak, ruski mediji navode tvrdnje izvora bliskog Gazpromu koji kaže da je projektiranje rute Južnog toka preko Krima već u tijeku, ali za sada se ne odvija javno. Prema tim navodima, treba pričekati da se situacija oko Ukrajine smiri u svakom pogledu. Prva dionica realizirat će se prema staroj ruti jer je već sklopljen obvezujući ugovor i ujesen će započeti postavljanje cjevovoda po morskom dnu.

Međutim, najvjerojatnije će preostale tri dionice proći po optimalnoj ruti koja uzima u obzir novonastalu političku situaciju, kaže izvor ruskih medija.Hrvatski plinski stručnjaci u neslužbenom razgovoru kažu kako je izmjena trase dobra ideja, ako se zanemari činjenica kako je Rusija došla do Krima. Osim toga, time se i povećava mogućnost izgradnje Južnog toka. Ipak, pitanje je kakav će biti stav Europske unije s obzirom da je predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso nedavno naglasio da je projekt TAP (Trans Adriatic Pipeline) koji bi dopremao plin iz Azerbajdžana do Italije glavni europski projekt. Na pitanje bi li pojeftinjenje izgradnje Južnog toka značilo i jeftiniji plin za krajnje korisnike, sugovornici Poslovnog dnevnika kaže kako bi to u teoriji moglo biti tako. Naime, Rusija će kad-tad morati odustati od sadašnje formule po kojoj izračunava cijenu plina.