Bespilotne letjelice, poznate i pod nazivom "dronovi" koji je ušao u planetarnu upotrebu nakon što je ih američka vojska počela koristiti za ciljano ubijanje najtraženijih svjetskih terorista u Pakistanu i Jemenu, u Europi se koriste u civilne svrhe kao što je inspekcija željezničkih pruga, nadzor šumskih požara ili, u poljoprivredi, za pravovremeno posipanje gnojivom ili insekticidima.

Više od tisuću tvrtki dobilo je dozvolu za korištenje bespilotnih letjelica u Europi, i upravo zbog toga Europska komisija objavila je prijedlog koji bi zakonski uredio to područje.

"Civilne bespilotne letjelice proizvode se u različitim oblicima i veličinama. U budućnosti bi se mogle koristiti čak i za dostavu knjiga vašeg omiljenog internetskog trgovca. Međutim, mnogi su zabrinuti zbog pitanja sigurnosti i privatnosti povezanima s tim napravama", rekao je Siim Kallas, potpredsjednik EK nadležan za promet. Dodao je kako su propisi potrebni na europskoj, a ne nacionalnim razinama jer će letjelice na daljinsko upravljanje lako prelaziti granice, a ta je industrijska grana još u povojima.

Neka od pravila koje EK predlaže su da bespilotne letjelice moraju zadovoljavati istu razinu sigurnosti kao zrakoplovi s posadom te da vrsta podataka koje te letjelice prikupljaju mora biti podložna propisima o zaštiti podataka.