Ovih dana vinograde diljem Zagorja napale su velike kolonije gusjenica tzv. sovica. Prema podacima s terena koje smo dobili od Savjetodavne službe Krapinsko – zagorske županije, najveće štete gusjenice su napravile na području Kumrovca, Zagorskih Sela, Desinića, Klanjca, Pregrade kao i na području Hrašćine. U nekim vinogradima, žale se vlasnici, gusjenice su napravile štetu veću od 50 posto. Budući da gusjenice na trsove izlaze isključivo noću i to poslije 21 sat, a zadržavaju se negdje do dva ujutro, ovih dana u trsjima diljem Zagorja možemo tijekom noći vidjeti mnoge vinogradare kako ih uz baterijsku lampu ručno skidaju s trsova i uništavaju.

Gusjenice i u Titovom trsju

"Bio sam sinoć s baterijom u trsju i pronašao sam ih čak 38. Gusjenice jedu isključivo pupove koje tjeraju iz reznika i šparona. Kažu da ne pomaže nikakvo špricanje", rekao je Ivan Mikša koji obrađuje glasoviti Titov vinograd u Donjem Škrniku i od njega proizvodi Titovo vino.Gusjenice također rade i velike štete u susjednoj Sloveniji – u Bistrici ob Sotli i vinogorju Bizeljskog gdje vlasnici vinograda imaju i po nekoliko desetaka tisuća trsova. Kako im vinogradi ne bi ostali opustošeni, angažiraju i radnu snagu iz Hrvatske. Nekolicina radnica iz Kumrovca već je bila u “noćnoj šihti” u Sloveniji gdje su uz nadnicu od primamljivih sedam eura po satu od 21 do 2 ujutro ručno skupljale gusjenice. Sanja Gregurić iz Poljoprivredno – savjetodavne službe rekla je kako se napadi gusjenica na pupove događaju periodično, svakih četiri do pet godina, no ove godine zbog blage zime uzrokuje velike štete.

"Radi se o gusjenicama sovicama koje noću izgrizaju pupove. Njihovo suzbijanje je otežano jer imaju voštanu prevlaku koja spriječava kontaktno djelovanje insekticida, a za želučano djelovanje putem ishrane potrebno je da gusjenice pojedu puno pupova prije nego uginu",  kaže Sanja Gregurić.

Uskoro će u leptire

Ukoliko u vinogradima postoje oaze napada, mogu se ispod biljaka rasipati zatrovani mamci – kukuruzne mekinje pomiješane s pet posto šećera i jednim od insekticida koji su registrirani za suzbijanje gusjenica kao što je Fastac 10 SC, Fascon, Karis, Lambdex 5 EC, Lambda 5 EC, Kaiso, Laser, Avaunt 15 SC i dr.

"Za primjenu regulatora razvoja, kao što su Runner 240 SC i Mimic već je kasno. Gusjenice su naime dostigle razvojnu fazu u kojoj ovi insekticidi više ne djeluju. Sreća je što će se ovih dana pretvoriti u leptire pa više neće raditi štetu u vinogradima", kaže Sanja Gregurić.

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju