Pet mjeseci nakon što je lansiran posljednji pokušaj oporavka kreditiranja u režiji Hrvatske narodne banke (HNB) izgledno je da ni ovaj put nema željenih rezultata kreditnoga rasta.

Iz financijske sfere koja pliva u milijardama kuna viška likvidnosti u realno gospodarstvo nije se uspjelo sliti ni 500 milijuna kuna. Od studenoga do kraja veljače banke su najprije povećale plasmane, pa je HNB prijevremeno otkupio obvezne blagajničke zapise za 855,8 milijuna kuna. No, pojedine banke smanjile su kredite, zbog čega su morale ponovno upisati 380,6 milijuna kuna zapisa, pa je neto otkup obveznih blagajničkih zapisa iznosio 475,14 milijuna kuna, kažu u središnjoj banci.

Uže lakše zatezati

Guverner Boris Vujčić i sam je nedavno ocijenio da "dosadašnje iskustvo pokazuje da inicijative koje smo poduzeli imaju djelomičan uspjeh". To je, kaže, "razumljivo budući da se nalazimo u situaciji smanjene potražnje s jedne strane te visokog stupnja odbojnosti prema preuzimanju rizika s druge strane". Ilustrirajući ograničenje monetarne politike, usporedio ju je s "užetom koje je lakše zatezati nego gurati".

Sugovornici Poslovnoga dnevnika iz krugova bliskih regulatoru napominju kako takav ishod nije iznenađenje. "Bolje i ovakve brojke nego ono što bismo imali da programa nije ni bilo. Realno, nismo ni očekivali dramatična poboljšanja, već smo željeli poslati jasnu poruku da je središnja banka uvijek sprema pomoći u okviru svoje politike i pružiti potporu financiranju, no očito problem nije u dostupnosti novca", kaže naš sugovornik. U tom svjetlu treba promatrati prošlotjednu odluku regulatora da se od banaka neće tražiti upisivanje blagajničkih zapisa ako smanjuju kreditni portfelj zbog čišćenja loše imovine u bilanci.

Upitno je i što doista pokazuje brojka od 475 milijuna kuna. Budući da su banke najprije povećale kreditne plasmane, pa im je HNB otpustio jeftina sredstva, a potom je dio banaka smanjio aktivu i bio prisiljen ponovno "vratiti" novac HNB-u upisom blagajničkih zapisa, tek treba analizirati kamo je novac otišao i hoće li imati ikakve pozitivne multiplikativne efekte na ekonomiju. Pitanje je je li i ovaj put (sav) novac završio u državi i njezinim tvrtkama, umjesto u privatnim tvrtkama. Budu li rezultati razočaravajući, nije isključena još jedna u nizu revizija programa.

Ni Mađarima nije uspjelo

Koliko su banke nevoljke kreditirati, toliko tvrtke zaziru od ideje novih zaduženja. U posljednje dvije godine privatni sektor razdužio se više od 15 milijardi kuna. Samo lani ukupan iznos koji privatne tvrtke otplaćuju bankama pao je 7%, na 71,6 milijardi kuna, dok su zaduženja države i paradržave porasla jednako toliko, na 23 milijarde kuna.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Rezerve oko HNB-ova programa iznijela je i Hrvatska udruga banaka u travanjskoj analizi upozoravajući na to da ni srodan kreditni program u Mađarskoj nije dao rezultata. "Potencijale nedavnoga kreditnog programa HNB-a usmjerenog samo prema poduzećima treba promatrati s dozom skepse: nijedan program te vrste ne adresira fundamentalni strukturni problem rizika", stoji u analizi.