Trošak rada po satu u prošloj je godini prema podacima Eurostata bio u prosjeku 8,8 eura, što Hrvatsku svrstava među članice Europske unije s najnižim iznosima.

Prosjek troška rada na razini EU bio je 23,7 eura po satu.  Najviše sat rada stoji u Švedskoj (40,1 euro), te Danskoj, Belgiji, Luksemburgu i Francuskoj, dok je najmanje košta radni sat u Bugarskoj (3,7 eura), a manje nego u Hrvatskoj stoji i sat rada u Rumunjskoj, Litvi, Latviji, Mađarskoj i Poljskoj. Usporede li se podaci iz prethodnih godina, od 2008. godne troškovi rada po satu na razini svih članica Europske unije porasli su u prosjeku za 10,2 posto. Hrvatska, pak, u tom razdoblju ulazi među pet članica u kojima je sat rada pojeftinio, i to za 4 posto.

No, cijena sata rada u 2008. bila je 9,2 eura, dok je 2010. pala na 8,6 eura, da bi naredne dvije godine bila 8,7 eura, a lani blago porasla na 8,8 eura po satu. Manju cijenu sata osim Hrvatske bilježe još Grčka, Mađarska, Portugal i Velika Britanija.  Međutim, ovi podaci prema ekonomskom analitičaru Željku Lovrinčeviću, ne predstavljaju i stvarnu sliku troška rada. "To nije pravi indikator, jer promatra se samo nominalni iznos. No, bez obzira na nisku plaću posve se drugačija statistička vrijednost dobije se kada se sagleda i produktivnost, koja je, nažalost, u Hrvatskoj niska i u stalnom je padu.

Realna slika još je i lošija kada se podaci mjere po stanovniku, budući da u Hrvatskoj radi malo ljudi", pojašnjava Lovrinčević.  Tako promatrano, Hrvatska nije za gotovo tri puta ispod europskog prosjeka, nego je njezin trošak rada osjetno veći nego što je primjerice u Austriji ili Njemačkoj. Inače, po Eurostatovim podacima prosječnih 8,8 eura u 2013. troškak je rada po satu i u industriji, dok je u uslugama bio 8,4 eura, a u neproizvodnim poslovima, ne uključujući javnu administraciju, 10,1 euro. Najniži je trošak rada po satu bio u građevinarstvu, 7,9 eura.