Države periferije eurozone koriste neočekivani pad kamata na svoje obveznice pa se utrkuju u zaduživanju kako bi iskoristili rekordno niske cijene duga.

Riječ je o iznenađujućem obratu jer je u pitanju područje koje je donedavno bilo financijski bolesnik od kojeg su bježali ulagači u obveznice, a sada joj se masovno vraćaju, spremni kupiti dug po jeftinoj cijeni. Ulagači se okreću eurozoni jer su zabrinuti zbog potresa na takozvanim brzorastućim tržištima pa im se im se eurozona odjednom učinila kao sigurna luka za svoj novac. Agencije za upravljanje dugova cijele zone zajedničke valute ove godine su u prosjeku povećali planove zaduženja za 29 posto, što je, prema izračunu banke Barclays, najviše od 2010. godine.

Najveće revizije zaduživanja napravile su, očekivano, zemlje periferije eurozone koje su ujedno i najviše pogođene financijskom krizom. Portugal je tako već ispunio polovicu planova ovogodišnjeg zaduživanja. Utrka da se što prije prodaju obveznice po povoljnoj cijeni povećat će, prema analitičarima The Financial Timesa, elastičnost eurozone ako se ispune crne prognoze o ponovnom izbijanju globalne financijske krize ove godine. Vlade eurozone također su i produljile ročnost svojih dugova pa je prosječna ročnost obvezinca 8,7 godina, što je više nego za godinu dulje nego u istom razdoblju lani, stoji u jednom istraživanju Deutsche Banka. Vlade je u izdavanju novih obveznica ohrabrila odluka Europske centralne banke da pokrene operaciju dugoročnog refinanciranja.

Gotovo svi analitičari smatraju da je tržište državnih obveznica imalo sjajan početak ove godine, posebice periferne zemlje koje su zabilježile dramatična poboljšanja u uvjetima financiranja – kako u rekordno niskim kamatama, tako i u kvaliteti kupaca svojih obveznica. Kamate na državni dug eurozone pale su mnogo brže nego što je slučaj s američkim ili britanskim, što su mnogi skloni objasniti očekivanjima ulagača u ekonomski rast i nisku inflaciju eurozone.