Budućnost poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava (OPG) je u većem broju mladih, educiranih proizvođača koji vide svoju budućnost u poljoprivredi, ali isto tako važna je kontinuirana edukacija i udruživanje u zadruge ili klastere, poruka je današnjeg okruglog stola "Budućnost hrvatskih poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava" održanog u organizaciji Zbora agrarnih novinara HND-a i Ministarstva poljoprivrede.

Poljoprivredno obiteljsko gospodarstvo u Hrvatskoj, naveo je ravnatelj Savjetodavne službe Hrvoje Horvat, u prosjeku je domaćinstvo u kojem živi stariji bračni par, nositelj proizvodnje je muškarac od oko 60 godina, sa završenom osnovnom školom. Gospodarstvo se bavi miješanom proizvodnjom, pretežno biljnom, na površini nešto većoj od 5 hektara, godišnje ostvari oko 14 tisuća kuna potpore, a ukupna vrijednost proizvodnje kreće se oko 75 tisuća kuna godišnje.

U Hrvatskoj ima 185.965 OPG-a, prosječan broj članova obitelji je 1,6, a prosječno obrađuju 5,6 hektara.

Prosječna dob vlasnika OPG-a je 59,8 godina, dok je mladih vlasnika, onih do 35 godina, 4,5 posto, odnosno njih 8.356. Udio žena vlasnica OPG-a je 31 posto.

U 2012. je OPG-ima isplaćeno 68 posto ukupnog iznosa potpora, odnosno 1,36 milijardi kuna, dok je svima ostalima isplaćeno 652,9 milijuna kuna.

Horvat je istaknuo kako je problem to što je kod nas dugo vrijeme u fokusu potpora, a rješenje su znanje i udruživanje i to će biti prioritet u idućem razdoblju.

I ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina smatra da su mladi poljoprivrednici oni koji trebaju biti putokaz u daljnjem razvoju poljoprivrede.

Također je istaknuo nužnost udruživanja poljoprivrednih proizvođača kako bi se lakše nosili s konkurencijom, ali i stalnu edukaciju proizvođača.

Odjeća i hrana

Brza moda krivac je za previše tekstila, a prilikom obrade kvaliteta mu je niska

Međunarodni dan sestrinstva

„Sestrinstvo je danas pametnije i glasnije, ali i opterećenije nego ikad“

Na okruglom stolu su sudjelovala i petorica mladih poljoprivrednika, a Jurica Cafuk iz Varaždinske županije, koji se bavi povrćarstvom i jedan je od osnivača zadruge Varaždinsko povrće, kazao je kako su ih na osnivanje zadruge prisilili trgovački lanci s kojima posluju. Preko zadruge plasiraju svoje proizvode u veće trgovačke lance, preko zadruge nabavljaju repromaterijal koji im je onda jeftiniji, imaju bolju pregovaračku poziciju itd.

Vinar i vinogradar Goran Baćar iz Istre kazao je kako su kvaliteta i pristupačna cijena za male vinogradare formula uspjeha. Što se udruživanja tiče, smatra da je to u praksi malo teže provesti, budući svako ima neku svoju viziju pa se teško dogovoriti.

Tomislav Kuharić iz Krapinsko-zagorske županije bavi se stočarstvom i kao najveći problem navodi zemljište. Naime, obrađuje 60 hektara poljoprivrednog zemljišta, koji se nalaze na 120 parcela, a 19 hektara je u sustavu potpora. Problem je u vlasničkim odnosima, jer primjerice ima slučajeva da jedan hektar ima 130 vlasnika.