Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

OPG u predstečaj? Jedni za, drugi državi i dalje ne vjeruju

Autor: Božica Babić
20. ožujak 2014. u 22:00
Podijeli članak —
Antun Laslo, predsjednik nacionalne udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava/Davor Javorović/PIXSELL

Hrvatska seljačka stranka predložila tri modela nagodbi, predsjednik udruge OPG-a podržava inicijativu, Mladen Šolčić sumnjičav.

I za obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) država mora uvesti predstečajne nagodbe, ustvrdilo je u četvrtak vodstvo Hrvatske seljačke stranke (HSS) ponudivši odmah tri modela, uz napomenu da je riječ o dugovima lokalnoj vlasti, državi i Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Ako ukupan dug ne prelazi 50 tisuća kuna, predlažu otpis u cijelosti, oni koji duguju do 100.000 kuna jednokratno bi platili 10 posto, ostatak bi bio otpisan. Za OPG s dugom  veći od 100 tisuća kuna, a njih je prema procjeni HSS-a oko dvije tisuće, osnovao bi se fond pri Ministarstvu poljoprivrede ili HBOR-u u koji bi se unijelo 100 milijuna kuna. Svi oni bi morali nastaviti svoj agrarni biznis, ali uz sustavan nadzor povjerenstva sastavljenoga od predstavnika Poljoprivredne savjetodavne službe i Poljoprivredne agencije. Država podmiruje dug tih OPG-a i upisuje vlasništvo na imovinu. Tko nakon pet godina počne održivo poslovati, ostaje pod nadzorom još pet godina, država mu vraća imovinu i trajno otpisuje dug, objasnio je Josip Kraljičković, u HSS-u zadužen za poljoprivredu.

I za obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) država mora uvesti predstečajne nagodbe, ustvrdilo je u četvrtak vodstvo Hrvatske seljačke stranke (HSS) ponudivši odmah tri modela, uz napomenu da je riječ o dugovima lokalnoj vlasti, državi i Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj.

Ako ukupan dug ne prelazi 50 tisuća kuna, predlažu otpis u cijelosti, oni koji duguju do 100.000 kuna jednokratno bi platili 10 posto, ostatak bi bio otpisan. Za OPG s dugom  veći od 100 tisuća kuna, a njih je prema procjeni HSS-a oko dvije tisuće, osnovao bi se fond pri Ministarstvu poljoprivrede ili HBOR-u u koji bi se unijelo 100 milijuna kuna. Svi oni bi morali nastaviti svoj agrarni biznis, ali uz sustavan nadzor povjerenstva sastavljenoga od predstavnika Poljoprivredne savjetodavne službe i Poljoprivredne agencije. Država podmiruje dug tih OPG-a i upisuje vlasništvo na imovinu. Tko nakon pet godina počne održivo poslovati, ostaje pod nadzorom još pet godina, država mu vraća imovinu i trajno otpisuje dug, objasnio je Josip Kraljičković, u HSS-u zadužen za poljoprivredu.

 

Šolčić

Čak 90 posto OPG-a u problemima je zato što ih je država prevarila

Tko prekine program, država njegov OPG može dati u zakup na 10 godina, uz obvezu vraćanja do 10 posto duga. Istekom roka vlasnik ima pravo prvenstva za OPG uz uvjet da nastavi program, u protivnom OPG ide u prodaju ili zakup na 25 godina.   Predsjednik udruge OPG-a Antun Laslo podržava inicijativu jer su brojna gospodarstva na koljenima. Tvrdi da OPG-i nisu u problemima zbog neznanja i nemara vlasnika. Farme su zatvorili i mnogi stočari s fakultetskom diplomom, ni oni nisu našli odgovor kako se održati u situaciji kada ulazni troškovi znatno premašuju cijenu koju dobiju za svoj proizvod. Prije 14 godina, prisjeća se Laslo, bio je u SAD-u, gdje je čuo kako su 1924. njihovi farmeri upali u spiralu prezaduženosti s kakvom se danas muče hrvatski OPG-i. Za razliku od naše Vlade, njihova je uvidjela svoju pogrešku te u cijelosti podmirila dugove svih farmera.

Mladen Šolčić, jedan od najvećih proizvođača mlijeka, prijedlog HSS-a ocjenjuje nepotrebnim jer je "90 posto OPG-a u problemima zato što ih je država prevarila". Operativnim programom mljekarstva Ministarstvo poljoprivrede jamčilo je otkupnu cijenu mlijeka od 3,5 kn plus 50 lipa potpore za 10 godina, što je motiviralo brojne OPG-e, podsjeća Šolčić. Ušli su u velike investicije, a cijena se urušila na 1,9 kuna i ostali su bez potpore. "Po modelu kojim nas je država namamila u investicije trebao sam 2009.-2013. zaraditi šest milijuna kuna i isplatiti kredit, a ja sam u gubitku šest milijuna", ogorčen je Šolčić. U veljači 2012. upozoravali su što će se dogoditi, etiketirani su kao neprijatelji države. Pad otkupa mlijeka veći od 100 milijuna kilograma, ističe, svjedoči da su bili u pravu.

Autor: Božica Babić
20. ožujak 2014. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Najbolje da svima otpisemo dugove, Laszlu prvom a to sto ima imovinu vrijednu vise milijuna kuna, koga briga…

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close