Predsjednik Vlade Zoran Milanović ocijenio je na današnjoj konferenciji za novinare da su uštede koje Vlada predlaže rebalansom proračuna maksimalno moguće u odnosu na zahtjeve i preporuke Europske komisije unutar procedure prekomjernog deficita te da bi veće uštede zatvorile mogućnost rasta i djelovale loše na socijalnu sliku Hrvatske.

Podsjećajući da su Europska komisija i Vijeće dale Hrvatskoj tri godine za smanjenje proračunskog deficita na tri posto BDP-a, Milanović je istaknuo da je Vlada kroz rebalans ovogodišnjeg proračuna uspjela postići uštede od 1,8 posto BDP-a.

Smatra da je to za sada optimum koji se može postići bez da ima negativan utjecaj na socijalno stanje u Hrvatskoj i perspektivu rasta.

"Kaubojskim riječima, dovoljno je zagristi metak, a ne progutati cijeli redenik", kaže Milanović.

Dodaje da će Vlada nastaviti razgovore s Europskom komisijom, ali da smatra kako je u ovom trenutku učinila prilično velik iskorak i dosegnula granicu do koje može ići.

Premijer drži da bi svako daljnje rezanje u ovoj godini moglo imati negativne posljedice na socijalne odnose u zemlji i perspektivu rasta, posebno stoga što je državna potrošnja važna u strukturi hrvatskog BDP-a.

"Moglo se i više, ali baš me zanima tko bi to u Hrvatskoj podržao", pita se Milanović dodajući da prigovori pljušte sa svih strana, ma što Vlada učinila.

"Smanjite rashode – ne valja, povećate prihode – ne valja. Mi smo napravili dosta jednoga i drugoga i u ovom trenutku smatramo da je to optimalna mjera, a nastavljamo slijedeće godine", rekao je premijer.

Edukacijski centar

JGL lansirao vlastiti edukacijski model – prvi polaznici već rade u proizvodnji

5G

Pametniji život uz 5G: Telemach predstavio novi telefon i prvi tablet s naprednim AI značajkama

Napominje da je Europska komisija bila "relativno fleksibilna" i dala Hrvatskoj rok od tri godine premda, kao nova članica Hrvatska ima određene probleme s likvidnošću.

Češka je, primjerice, navodi Milanović, za rješavanje tih problema dobila milijardu eura, a Hrvatska, s obzirom da je kriza, 70 milijuna eura.

Zaključuje da će Europska komisija sigurno o tome voditi računa, a i Hrvatska će to isticati kao razloge zašto je "skoro u potpunosti" išla ka onome što stoji u preporukama, ali "ne baš do kraja".

"Imamo neke račune koje moramo platiti, a kao što znamo, ali teško prihvaćamo, možeš živjeti onoliko koliko imaš i malo na dug, ali ne previše", kaže premijer.

Novinare je zanimalo je li prodajom Croatia osiguranja državni proračun oštećen i je li ta prodaja bila potrebna, vezano uz kaznenu prijavu Tomislava Jelića koja je podnesena protiv sudionika te privatizacije.

Milanović je odgovorio kako je privatizacija Croatia osiguranja jako transparentan postupak te mu se čini da je kupac ponudio "jako puno". Riječ je, ocijenio je, možda o jednoj od financijski najuspješnijih djelomičnih privatizacija.

Dodao je da postoje oni koji se u politici probijaju kaznenim prijavama, ali da nažalost nema sankcija za neutemeljene kaznene prijave.

Upitan pak planira li Vlada obnovu prodaje Hrvatske poštanske banke, rekao je da Vlada nije bila zadovoljna ponudom pristiglom na natječaj, a da je njegovo ponavljanje dosta zahtjevan proces.

Novinare je zanimalo i hoće li Vlada u razgovorima s Europskom komisijom o prekomjernom deficitu koristiti ocjenu MMF-a da ne treba štedjeti koliko EK preporuča.

Premijer kaže da je Hrvatska članica EU-a i da neće Komisiji "mahati pred očima" ocjenom MMF-a, premda ona godi.

Na pitanje smatra li da će Komisija prebacivanje novca iz drugog u prvi mirovinski stup smatrati strukturnom mjerom, rekao je da ta mjera nije strukturna, ali u ovom je trenutku nužna za likvidnost.

Upitan što Hrvatska čini na realizaciji svojih energetskih perspektiva, spomenuo je izmjene Zakona o ugljikovodicima, natječaj za istraživanje nafte i plina u Jadranu koji bi trebao biti raspisan u travnju, potpisan ugovor transjadranskom plinovodu te aktivnosti na izgradnji LNG terminala.

Hrvatska pozicija je dobra i ona ima šansu biti jedna od energetskih vrata srednje Europe, ali i u vjerojatnom budućem plasmanu američkog ukapljenog plina u Europu, smatra Milanović.

Na pitanje je li potencijalni ruski partner u Ini neprihvatljiv, uputio je na traženje odgovora na to pitanje "u Budimpešti" jer je MOL istaknuo mogućnost prodaje svog udjela u Ini, a ne Vlada.