Prehrambena industrija, koja ostvaruje 42 milijarde kuna prihoda i zapošljava 64.000 radnika, ima potencijala za rast i za razvoj, a izlaze iz problema treba tražiti u segmentu udruživanja i suradnje, istaknuto je na Liderovoj konfrenciji "Prehrambena industrija-prilike za rast".

Pomoćnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić kazala je kako se unatoč šestoj godini krize prehrambena industrija još uvijek relativno dobro nosi, no ipak nije izbjegla sve posljedice.

Rekla je i kako ne mogu biti zadovoljni rezultatima, okruženje je komplicirano, a sustav trom i neprilagodljiv.

U takvim okolnostima, Vlada je izradila niz strateških dokumenata koji će biti temelj za daljnji razvoj.

Blažić je pohvalila izradu industrijske strategije navodeći kako je bilo krajnje vrijeme da Hrvatska dobije takav dokument, ali izrazila je nezadovoljstvo položajem prehrambene industrije u tom dokumentu.

Prehrambena industrija je od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, potencijal joj je veći nego su to u Ministarstvu gospodarstva prepoznali, ocijenila Blažić ističući kako je rangiranje prehrambene industrije u drugi razred pokretača gospodarstva za Ministarstvo poljoprivrede neprihvatljivo.

Prehrambena industrija, kako je navela, ostvaruje 42 milijarde kuna prihoda, zapošljava 64.000 radnika, a dodana vrijednost koju prehrambena industrija ostvaruje je 9,5 milijardi kuna.

Blažić je rekla i kako se ne može složiti s tim da naša proizvodnja hrane nema potencijal za nastup na stranim tržištima. Nalazimo se na iznimno zasićenom tržištu EU-a, ali s novim idejama to se može promijeniti, a razvoj novih proizvoda i puno rada put su do dobrih rezultata.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Vlasnik konzultantske tvrtke Instar Boris Teški govorio je o modelima udruživanja u prehrambenoj industriji ističući kako su udruživanje i suradnja jedino rješenje te izlaze iz svih problema treba tražiti upravo u tom segmentu.

Kazao je kako su kooperacije u Hrvatskoj gotovo neprepoznatljiv oblik suradnje te kako je niska razina međusobne suradnje razlog zbog kojeg prehrambena industrija nije u velikoj ofenzivi, s obzirom na potencijal koji ima.

Teški je istaknuo i kako mali proizvođači svoju šansu trebaju tražiti kroz udruživanje u klastere i zadruge.

Direktorica Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Hrvatsku Vedrana Jelušić Kašić kazala je kako investitore zanima prehrambeni sektor, bez obzira na tešku ekonomsku situaciju, i u njemu vide potecijal, primarno kroz regionalni pristup.

Hrvatska je jedna od 34 zemlje u koje EBRD ulaže i spada među naprednije tranzicijske zemlje, iako još ima dosta prostora za napredak, rekla je.

EBRD je dosad ukupno u ove 34 zemlje uložio oko 8 milijardi eura, a 40 posto ulaganja odnosi se na agribiznis. U Hrvatskoj i regiji u taj je sektor ukupno uloženo 1,1 milijardu eura.