Nakon izjave srpskog premijera u ostavci Ivice Dačića na Kopaonik business forumu o problemima s dionicom ruskog plinovoda Južni tok kroz Srbiju, u toj zemlji krenula je prava lavina međusobnih optužbi među vodećim političarima i nadležnim institucijama.

"Postoji problem s Južnim tokom koji nije političke prirode već je upitno kako ćemo jamčiti za srpski dio Južnog toka, odnosno kako osigurati državna jamstva da bi se plinovod izgradio", rekao je Dačić u utorak na Kopaniku. "Rješenje se odlaže dva-tri mjeseca zbog čega ne može biti raspisan natječaj za izvođača radova niti radovi mogu početi", dodao je Dačić. Na tu izjavu odmah je reagiralo srpsko Ministarstvo energetike objašnjenjem da je državno jamstvo za kredit tvrtke Srbijagas u iznosu od 75 milijuna eura, namijenjen pokrivanju osnivačkog uloga u zajedničkoj rusko-srpskoj kompaniji Južni tok Srbija, bilo predviđeno proračunom za 2013. godinu, što nije realizirano zbog restriktivne politike Ministarstva financija kad je riječ o povećanju zaduženja države. "Da je na vrijeme provedeno financijsko restrukturiranje Srbijagasa, kako je Ministarstvo energetike predlagalo, u 2014. godini bi Srbijagas ostvario oko 120 milijuna eura dobiti i ne bi bilo potrebe za izdavanjem državnih jamstava za financiranje projekta Južni tok", kaže se u priopćenju Ministarstva energetike Srbije koje vodi Zorana Mihajlović. 

'Ozbiljan novac'
Kako se dalje navodi, prijedlog Ministarstva energetike bio je da to isto jamstvo bude ugrađeno u proračun za 2014. godinu, ali Ministarstvo financija tu odredbu nije uključilo u Prijedlog zakona o proračunu Republike Srbije za 2014. godinu koji je usvojila Skupština Srbije. Srpski ministar financija Lazar Krstić čije je ministarstvo prozvano u priopćenju Ministarstva energetike u srijedu je izjavio da financijska konstrukcija za Južni tok mora biti jasna i da se mora znati način na koji će se otplaćivati. "To je ozbiljan novac, dvije i više milijardi eura, i mi moramo imti punu transparentnost. Mora se znati odakle će taj novac doći, tko će ga dati, tko će ga otplaćivati i koja jamstva se za to mogu dati imajući u vidu cijelu financijsku konstrukciju", rekao je Krstić novinarima na Kopaonik business forumu. Krstić je naveo da su oko toga već vođeni razgovori na najvišoj državnoj razini krajem prosinca 2013., koji su nastavljeni u Sočiju. U polemiku se uključio i najmoćniji srpski političar, prvi potpredsjednik vlade Srbije Aleksandar Vučić, koji je u srijedu rekao da neće biti problema oko gradnje plinovoda Južni tok kroz Srbiju i da će država ispuniti svoje obaveze. Vučić je dodao da je on vrlo ozbiljan čovjek i da se bavi ozbiljnim pitanjima. "Država će ispuniti sve svoje obveze, a to da li netko negdje nekome od ministara nešto prebacuje ja se time neću baviti. Srbija je mnogo ozbiljnija država nego što bi neki koji u toj državi rade, željeli da postane", rekao je Vučić.

Predizborna podmetanja? 
Navedenu polemiku srpskih dužnosnika moglo bi se objasniti kroničnom neorganiziranošću državnih institucija i države u cjelini kada ne bi bilo poznato da se u Srbiji 16. ožujka održavaju izvanredni parlamentarni izbori na kojima se akteri svađe oko Južnog toga nalaze u konkurentskim taborima.Je li nekome u interesu da se Južni tok, koji ima problema i s EU, barem privremeno zaustavi i time ukaže na nesposobnost sadašnje vladajuće koalicije i hoće li u tome imati uspjeha, najbolje će pokazati rezultati izbora. Prema istraživanjima javnog mnijenja u Srbiji, najviše šansi možda za čak i 50 posto ukupnih glasova ima Vučićeva Srpska napredna stranka. 

Plin za Europu

Gradnja počela u studenome
Gradnja dionice Južnog toka kroz Srbiju službeno je počela krajem studenoga prošle godine, a plinovod će po dnu Crnog mora proći u Bugarsku, a zatim kroz Srbiju, Mađarsku, Sloveniju i Italiju, uz mogući priključak za  Hrvatsku.

Od transporta plina 200 mil. eura godišnje
Zamišljeno je da se gradnja Južnog toka kroz Srbiju realizira kroz zajedničku kompaniju s Rusijom – Južni tok Srbija, u kojem Srbijagas ima 49 posto, a ruski Gazprom 51 posto vlasništva. Izgradnja plinovoda kroz Srbiju trebala bi trajati dvije godine, a puštanje u rad planirano je za 2016. godinu. Godišnja zarada Srbije od transporta plina bit će 200 milijuna eura.