Prijedlog rebalansa proračuna, koji je danas prihvatila Vlada, uglavnom je usklađen s preporukama Europske komisije, ocjenjuju analitičari, no napominju da i dalje izazov ostaje reforma zdravstva, koje generira visoke deficite, te da je moguć novi rebalans ne ostvari li se Vladina procjena rasta gospodarstva od 0,2 posto.

„Konsolidacija deficita u skladu je sa ciljem koji je postavila Europska komisija, a s obzirom na okolnosti, riječ je o značajnoj konsolidaciji u odnosu na prvu verziju proračuna“, ocijenio je u razgovoru za Hinu Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

Vlada je danas uputila Saboru prijedlog rebalansa proračuna za 2014., kojim se prihodi povećavaju za 3,98 milijardi kuna, na 117,1 milijardu kuna, dok se rashodi povećavaju za oko 100 milijuna kuna, na 130,7 milijardi kuna.

Tako se deficit državnog proračuna smanjuje za gotovo 4 milijarde kuna, na 13,58 milijardi kuna, ili 4,1 posto BDP-a.

„Riječ je o mjerama rebalansa proračuna koju su već više-manje poznate iz medija. Na prihodnoj strani ključni su transfer dijela mirovina iz drugog u prvi stup i povećanje doprinosa za zdravstvo, a ostalo su 'sitnije' mjere, poput podizanja trošarina. Na rashodnoj strani uštede su dobrim dijelom 'pojedene' i dalje prisutnom potrebom da se sanira deficit zdravstva“, navodi Kovač.

Rebalansom su rashodi proračunskih korisnika smanjeni za 3,6 milijardi kuna, no učinak tih ušteda 'poništili' su povećani troškovi koji su morali biti ugrađeni u proračun u ukupnom iznosu od 3,7 milijardi kuna.

Uz ostvarene uštede u rebalans je trebalo 'ugraditi' i povećane troškove za sanaciju preostalog duga zdravstva od 3,2 milijarde kuna, povećane troškove za mirovine za 255 milijuna kuna te veće izdatke za programe za zapošljavanje.

Kovač ističe da je ponovno dio tih mjera jednokratnog karaktera te napominje da smanjivanje deficita, koji generira zdravstvo, i dalje ostaje izazov.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Potvrda izvrsnosti

Partner koji pokreće razvoj i raste zajedno s hrvatskim gospodarstvom

Rebalans proračuna rađen je uz smanjenu projekciju gospodarskog rasta u ovoj godini s prethodnih 1,3 na 0,2 posto.

„Smanjenom procjenom rasta Vlada je sada bliže rasponu koji predviđaju akteri na tržištu. No, i dalje govorimo o vrlo skromnom gospodarskom momentu, koji otežava daljnju provedbu fiskalne konsolidacije. Mi i dalje u ovoj godini očekujemo stagnaciju BDP-a“, kaže Kovač, ističući da će fiskalna konsolidacija potrajati i idućih godina.

Kovač se nada i pozitivnom efektu rebalansa na cijenu zaduživanja Hrvatske.

„S manjom potrebom za financiranjem proračuna, nadam se pozitivnom efektu kod stranih investitora na percepciju rizika ulaganja u Hrvatsku i eventualno na trošak hrvatskoga duga“, zaključuje Kovač.

Šantić: rebalans će djelovati prorecesijski

„Prijedlog rebalansa upućuje na to da je pred Hrvatskom jedno duže razdoblje fiskalne prilagodbe koje će, s obzirom na strukturu gospodarstva, neminovno imati negativni utjecaj na razinu gospodarske aktivnosti i zaposlenosti“, ocjenjuje Zdeslav Šantić, glavni ekonomist u Splitskoj banci.

Bez suštinskih mjera reformi i vremena da one počnu djelovati, u Hrvatskoj je jako sužen prostor za smanjenje rashodovne strane proračuna, a vidimo i trend pogoršanja strukture javne potrošnje, upozorava Šantić.

„Primjerice, ponovno se smanjuju kapitalna ulaganja i određene subvencije, pa je jasno da će ovaj rebalans djelovati prorecesijski na gospodarstvo“, napominje Šantić, koji ostaje pri svojoj procjeni ovogodišnjeg pada BDP-a za 0,5 posto.

Jasno je, da će fiskalna konsolidacija biti dugotrajna, da će imati negativni utjecaj na gospodarstvo te da su mjere rebalansa vremenski ograničenog karaktera, kaže.

„Kroz reforme koje se najavljuju trebat će otvoriti prostor za smanjenje javne potrošnje u nadolazećem razdoblju, ali i da se suštinski promjeni njezina struktura“, zaključuje Šantić.

Novotny: ove godine vjerojatno još jedan rebalans

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da je rebalans državnog proračuna napravljen pod pritiskom Europske unije (EU) te da će ove godine vjerojatno biti još jedan rebalans.

"Rebalans je napravljen pod pritiskom EU, koji zahtijeva da se smanji deficit državnog proračuna središnje države do 2016. na razinu kriterija iz Maastrichta, tako da će se ove godine morati napraviti vjerojatno još jedan rebalans, zavisno o tome kako će se kretati prihodovna strana", kazao je Novotny u izjavi za Hinu.

Naime, navodi, gospodarstvo i dalje pada, pa je pitanje hoće li se prihodi državnog proračuna ostvariti na planiranoj razini.

"Ne vjerujem da bi ove godine moglo doći do značajnijeg oporavka, pa stoga na prihodovnoj strani vjerojatno neće biti onih prihoda koje Vlada planira", kazao je Novotny.

Mišljenja je kako je potrebno učiniti nešto značajnije zahvate na rashodovnoj strani, a za što je potreban konsenzus.

"To su one reforme o kojima govorimo, a koje bez političkog konsenzusa nije moguće provesti", ističe.

Prije svega, to su značajne uštede u zdravstvenom sustavu, jer je on neodrživ na ovoj razini doprinosa koje gospodarstvo može isporučiti zdravstvenom sustavu.

Također, socijalni se sustav u cjelini mora redefinirati, kao i sustav poticaja, odnosno trošenja javnog novca, kazao je Novotny te zaključio kako "ne vjeruje da se ovim rebalansom može završiti ova fiskalna godina".