Iako se radi o tvrtki koja se oporavlja od korupcijske afere, najava 40 otkaza u ludbreškom Farmalu uslijedila je zbog maćehinskog odnosa države prema industriji koju je Vlada nedavno proglasila strateškom, i to je početak urušavanja domaće farmaceutske industrije, upozoravaju u industriji te u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Farmal nije jedina tvrtka koja je bila prisiljena na rezove – i Belupo je zbog neodrživosti poslovanja nedavno zatvorio svoj pogon u Ludbregu i ugasio tamošnju proizvodnju penicilinskih antibiotika. Farmal je u ponedjeljak u priopćenju najavio početak restrukturiranja koje uključuje i otkaze, a predsjednik uprave Mladen Ille jasno je kazao da bi u suprotnom Farmal stavio ključ u bravu. Protiv ludbreškog proizvođača generičkih lijekova koji je od 2011. godine u vlasništvu njemačkog Dermapharma, podignuta je optužnica zbog podmićivanja liječnika kako bi propisivali njihove proizvode, no upućeni tvde da bi se Farmal od toga izvukao da nema nepodnošljivih uvjeta poslovanja koji tište sve proizvođače.

U najvećoj mjeri radi se o višestrukom rezanju cijena lijekova zbog sve tanjeg budžeta, uz duge rokove plaćanja koji za bolnice dosežu i po par godina. Naši sugovornici tvrde da najviše problema zbog toga imaju tvrtke koje su fokusirane na domaće i tržište regije, poput Belupa ili Pharmasa, jer će im zbog rezanja cijena kod kuće padati prihod od izvoza, dok je Pliva zbog svoje orijentacije na američko i rusko tržište u nešto boljoj poziciji iako je i Plivi važan plasman na domaćem tržištu.   "Tvrtka Farmal u 2013. se uspješno stabilizirala uz podršku njemačkog vlasnika Dermapharm AG, no zbog novih mjera štednje u zdravstvu prisiljena je na restrukturiranje kroz smanjenje 40-ak radnih mjesta. Smanjenje cijena lijekova uz produženje rokova plaćanja kao i preporuke liječnicima za propisivanje najjeftinijih  lijekova na tržištu, negativno utječu na likvidnost i poslovanje tvrtke. Kratkoročni rezovi trebale bi osigurati osnovu za povratak Farmala na tržišnu poziciju koju smo držali do 2013. godine. Cilj nam je čim prije ponovno zapošljavati", pojasnio je Ille u objavi. Milka Kosanović, direktorica HUP-ove Udruge proizvođača lijekova ističe da je Farmalov slučaj potvrda onoga na što domaća industrija lijekova već duže upozorava nositelje izvršne vlasti.

"Ako se nešto hitno ne promijeni, loše vijesti neće ostati samo na Farmalu, jer to nije prvi domaći proizvođač koji je morao pribjeći otpuštanju i restrukturiranju. Belupo je također bio prisiljen zatvoriti svoj pogon u Ludbregu radi neodrživosti proizvodnje po ovim cijenama. Cijene lijekova neprestano se smanjuju, a teret svih dosadašnjih ušteda snosili su gotovo u cijelosti domaći proizvođači", upozorava Kosanović. Podsjeća i na činjenicu da u hrvatskim bolnicama 90 posto čine uvozni lijekovi. "Osim na papiru, ova industrija za nikog nije strateška, a osobito to nije za Ministarstvo zdravlja i HZZO-a koji su nas nerazumijevanjem doveli do ovoga. Domaća farmaceutska industrija živi samo na račun izvoza, a i to će se početi urušavati jer nam cijene u Hrvatskoj spiralno ruše cijene na izvoznim tržištima", upozorava Kosanović.

Industrija zgrožena

Vlade samo režu cijene lijekova

Predstavnici industrije s kojima smo razgovarali zgroženi su najavama iz Farmala i uvjereni su da je to početak rezova. Pritom se najviše ljute na činjenicu da se deklarirane reforme sustava odnose isključivo na uzimanje od farmaceutskih proizvođača. "Godinama slušamo o reformama sustava, o masterplanu bolnica, ali nijedna Vlada nije uspjela napraviti strukturalne promjene koje bi napravile uštede u budžetu. Režu se samo lijekovi, a rokovi plaćanja i dalje premašuju 200 dana", ističe naš sugovornik iz jedne domaće farmaceutske tvrtke. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) nakon istupa iz Farmala zatražio je sastanak s Ministarstvom gospodarstva s ciljem razmatranja zahtjeva domaćih proizvođača lijekova za proizvodnim poticajima (poput subvencija u poljoprivredi), jer problem nije u nadležnosti HZZO-a.