Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj trebala bi u razdoblju od 2014. do 2020. godine rasti po godišnjoj prosječnoj stopi od 2,85 posto godišnje, u industriji bi se zaposlilo više od 85 tisuća novih radnika te ostvario porast izvoza za 30 posto, predviđa se u prijedlogu industrijske strategije Republike Hrvatske do 2020. godine koja je danas predstavljena u HGK-Komori Zagreb.

Pomoćnica ministra gospodarstva i v.d. predsjednica HGK Sabina Škrtić kazala je kako se prezenitiranjem strategije želi probuditi interes i potaknuti što širu gospodarsku javnost da sudjeluje u javnoj raspravi koja je započela prije tri tjedna i traje do 7. ožujka.

Strategijom se želi na dnevni red staviti pitanja o važnosti proizvodnje i industrije, rekla je Škrtić napominjući kako cijela Europa zaziva renesansu industrije te da se i Hrvatska suočava s posljedicama stavljanja industrije i proizvodnje u drugi plan.

Industrijska strategija predviđa do 2020. otvaranje više od 85.000 novih radnih mjesta u prerađivačkoj industriji, a predviđa i rast produktivnosti za više od 68 posto te rast izvoza za više od 30 posto, pri čemu se cilja na povećanje udjela proizvoda visoke dodane vrijednosti.

Škrtić je kazala kako je napravljena analiza i prepoznati su 'pokretači' i 'čuvari' industrije.

Pokretači su oni koji imaju potencijal rasta veći od 5 posto, koji su dominantno okrenuti izvozu, a tu spadaju ICT sektor, metaloprerađivačka industrija, elektroindustrija i farmaceutska industrija, kazala je.

Kada se govori o 'čuvarima' onda je to prehrambeno-prerađivačka industrija i industrija za proizvodnju namještaja. Ti sektori su u ovom trenutku okrenuti domaćem tržištu, no imaju potencijal orijentacije ka izvozu, a imaju i potencijal rasta između 1,5 do 5 posto.

Škrtić je navela kako su detektirana četiri prioritetna područja u kojima treba djelovati, a to su kreiranje stabilnog investicijskog i fiskalnog okruženja, reforma državne administracije, strateško povezivanje obrazovnog sustava i gospodarstva te razvoj tržišta kapitala.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine