Nakon što su godinama izbjegavale ulagati u istraživanje i razvoj novih antibiotika jer im se nije isplatilo, velike inovativne farmaceutske kompanije kao što su švicarski Roche, američki Pfizer, GlaxoSmithKline ponovno okupljaju snage koje bi trebale pronaći nove lijekove protiv infekcija, piše Wall Street Journal.

Nakon što je 1999. godine raspustio svoj tim za istraživanje antibiotika, Roche Holding angažirao je svoje snage. Rocheova biotehnološka kompanija prošle godine registrirala je tako novi antibiotik koji je u fazi kliničkog ispitivanja, a više od 111 milijuna dolara ulaže i u svoju kompaniju RQX Pharmaceuticals, koja je usmjerena razvoju antibiotika. Britanski GlaxoSmithKline nedavno je najavio da od američke Vlade očekuje više od 200 milijuna dolara potpore za svoj program razvoja antibiotika. Te su se dvije kompanije pridružile svojim konkurentima poput AstraZenece i Novartisa koje su već aktivne u istraživanju i razvoju antibiotika. Svjetske farmaceutske kompanije od masovnog razvoja antibiotika udaljile su se prije kojih 15-ak godina, uglavnom zbog previsokih troškova istraživanja i zahtjeva regulatora koji nije pratio odgovarajući povrat ulaganja.

Posljedično, tržište je ostalo bez novih antibiotika, za usporedbu, u osamdesetima je u Americi odobreno 30 novih antibiotika, a u razdoblju od 2010. do 2012. samo jedan. Američki Pfizer, jedan od pionira u masovnoj proizvodnji penicilina zatvorio je svoju tvornicu u 2011. godini, kao i Johnson & Johnson. Eli Lilly okrenuo se liječenju kroničnih bolesti, a Sanovi je svoje protuupalne lijekove u Novexelu zatvorio 2004. godine.U Pfizeru tvrde da nisu imali uspjeha u pokušaju da pronađu novi pristup liječenju teških in fekcija, te su nakon složenog procesa razmatranja ipak odlučili usmjeriti se na prevenciju upalnih stanja, misleći da će im takva poslovna politika omogućiti bolji povrat investicije. Srećom po javno zdravstvo, ekonomski i tržišni uvjeti mijenjaju se. Europski i američki regulatori konačno su se pokrenuli da uklone brojne barijere koje su ranije kočile razvoj antibiotika, s tim da su američki dali prioritet za inovativne nove lijekove.

Također, otvorili su se i novi javni izvori financijskih potpora za istraživanje antibiotika te razvoj novih obećavajućih molekula, kako kroz Fondove EU tako i američke Vlade.Istodobno se razmatraju alternativni modeli koji bi trebali riješiti pitanje malih prodajnih volumena, kao što je prodaja novih lijekova u bulku prema pružateljima. Čak i ako se pokrene novi val proizvodnje antibiotika, oni će uvijek biti otprilike tri puta manje isplativi od onkoloških lijekova, dok recimo lijekovi protiv bolesti mišićno-koštanog sustava donose čak deset puta više dobiti od antibiotika, prema procjeni izvještaja London School of Economics. Primjerice, kura jednog novog antibiotika košta 600 dolara, a novog lijeka za melanom čak 120 tisuća dolara. 

Otpornost

Brojka u konstantnom rastu

Dok se farmaceutske kompanije premišljaju o tome isplati li im se raditi antibiotike, infektolozi upozoravaju na akutnu potrebu za novim antibioticima u medicini. Naime, infekcije rezistentne na antibiotike danas ubiju oko 50 tisuća ljudi godišnje u Americi i Europi, i ta je brojka u konstantnom porastu, kako pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije. Otpornost bakterija na antibiotike izazvala je prekomjerna potrošnja antibiotika, kako za liječenje ljudi tako i u veterinarskom segmentu, odnosno u uzgoju životinja za konzumaciju. Precizni podaci za Hrvatsku trebali bi biti poznati s provedbom Nacionalnog programa za kontrolu otpornosti bakterija na antibiotike za razdoblje od 2009. do 2014. godine.